Predsjednik Privrednog suda, Blažo Jovanić, donio je rješenje kojim je potraživanja 237 bivših radnika Rudnika boksita od 1,4 miliona EUR svrstao u prvi isplatni red.
Nakon što je Apelacioni sud u septembru prošle godine vratio na ponovno odlučivanje zahtjev bivših radnika Rudnika boksita u stečaju da im se potraživanje za zarade, iz trećeg prebaci u prvi isplatni red, Jovanić je usvojio njihov prigovor i stavio van snage odluku stečajnog upravnika Mladena Markovića koji je taj zahtjev odbio, piše Pobjeda.
Radnici su na to čekali dvije godine, imajući u vidu da su zahtjev podnijeli početkom 2019, pola godine nakon što je Ustavni sud nezakonitom proglasio odredbu Zakona o stečaju da se radnicima u prvom isplatnom redu mogu priznati najviše 24 prosječne bruto zarade.
Prvobitno je Jovanić potvrdio Markovićevu odluku i naveo da se lista povjerilaca ne može mijenjati, jer je donijeta prije odluke Ustavnog suda, te da bi time bilo povrijeđeno pravo na imovinu ostalim povjeriocima.
Novom odlukom usvojio je prigovor radnika i izmijenio konačnu listu potraživanja u skladu sa pravnim rezonovanjem Apelacionog suda da se u tom slučaju mora primjeniti odluka Ustavnog suda kojom je ukinut sporni dio Zakona o stečaju.
Stečaj u Rudnicima boksita otvoren je 2013. godine na zahtjev Crnogorske komercijalne banke (CKB) zbog duga od 1,59 miliona EUR.
Od ukupno prijavljenih 130 miliona EUR, Kombinat aluminijuma (KAP) je potraživao 43 miliona, država 11 miliona, a radnici 4,5 miliona EUR.
Rudnike je, kao i KAP, prvobitno kupio ruski CEAC u vlasništvu Olega Deripaske, ali je Vlada taj ugovor raskinula 2012. godine. Kompanija Uniprom je 2015. za Rudnike ponudila 5,4 miliona EUR, ali je zbog, kako su navodili, neriješenih imovinskih pitanja, ostalo neplaćeno 860 hiljada.
Svim radnicima je, kako je za Pobjedu kazao izvršni direktor Rudnika boksita u momentu otvaranja stečaja, Milorad Đurović, isplaćeno po 4,6 hiljada EUR u skladu sa tada važećim zakonom.
To je i tada, kako navodi, bilo upitno, imajući u vidu da se u tom trenutku nekome dugovalo deset ili 11 zarada, pa je tada određen broj radnika dobio i više nego što im je pripadalo.
Đurović je isto to pravo, da mu se potraživanja iz trećeg priznaju u prvi isplatni red, pokušavao da ostvari samostalno sve ovo vrijeme, a što je uspio tek krajem januara, nakon pet žalbi Apelacionom sudu na odbijajuća rješenja.
Na kraju je Jovanić sam preispitao svoju odluku i usvojio njegov zahtjev.