U Crnoj Gori do prošle srijede vakcinu protiv koronavirusa primilo je 1.335 zdravstvenih radnika, od čega u Kliničkom centru 260, a na nivou glavnog grada 375, piše Pobjeda.
Strategijom za uvođenje i distribuciju i primjenu kovid-19 vakcina planirana je imunizacija 1.830 zdravstvenih radnika koji su na poslovima od najvećeg rizika kao i ostalih zdravstvenih radnika i saradnika kojih je u našoj zemlji 4.698.
Iako cifre govore da odziv za sada i nije baš dobar, u Ministarstvu zdravlja tvrde da je zainteresovanost velika, te da nijedan zdravstveni radnik nije odbio da primi vakcinu, ili da bude stavljen u red za imunizaciju, po prioritetu, a shodno dostupnosti vakcina.
Mali odziv privatnika
Direktor podgoričkog Doma zdravlja dr Danilo Jokić, koji je prošle sedmice na sjednici skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje rekao da zabrinjava mali odziv ljekara u glavnom gradu, kaže za naš list da je ta njegova izjava pogrešno interpretirana te ,,da mu je namjera bila da apeluje da se ubrza procedura prijavljivanja i imunizacije zdravstvenih radnika, posebno u privatnom sektoru“.
“Sa prijavljivanjem su kasnile privatne ustanove. Tek sada nam pristiže veliki broj prijava. Najviše se javljaju stomatolozi i farmaceuti. Sa njima ćemo nastaviti kasnije, jer su imali dvije nedjelje da se prijave. Vakcinaciju zdravstvenih radnika, kao što smo obećali, završili smo u petak i krećemo sa imunizacijiom najstarijih”, rekao je dr Jokić.
On je podsjetio i na to da je većina ljekara zaražena koronavirusom, te da oni ne mogu da prime vakcinu dok ne prođe najmanje tri mjeseca.
U Kliničkom centru vakcinacija nije završena. Ostalo je još 380 doza koje su planirane za tu ustanovu.
“U prosjeku se u toku dana vakciniše oko 50 zaposlenih, što znači da je od, do sada, opredijeljenih vakcina za našu ustanovu preostalo još 390 doza. Svakodnevno se prijavljuje sve veći broj zaposlenih, tako da trenutno imamo njih 815 koji čekaju na vakcinaciju. To znači da smo već premašili cifru od 1.000 koji su za nju zainteresovani”, kazali su Pobjedi iz Kliničkog centra i naglasili da će u narednom periodu epidemiološka služba odraditi edukativna predavanja za zaposlene.
Nijedan od ljekara koji ne želi da se vakciniše nije htio da govori za novine. Nezvanično, kao svoje razloge, između ostalog, navode sumnju jer je ,,vakcina prebrzo izbačena, a nus pojave se ne prate kroz istraživanje nego nakon primanja“.
Bez dileme
Sa druge strane, direktorica Klinike za infektivne bolesti dr Dobrila Nikčević za Pobjedu kaže da ni u jednom trenutku nije imala dilemu da li da se vakciniše.
“Zbog godina i pridruženih hroničnih bolesti pripadam rizičnoj grupi koja nosi mogućnost razvoja težih formi bolesti i komplikacija. Pored toga, postoji i visok profesionalni rizik od obolijevanja, jer čitava Klinika za zarazne bolesti pripada tzv. ,,crvenoj zoni“ borbe protiv kovida-19. Na kraju, imala sam na umu i mogućnost da inficiram članove moje porodice, od kojih su neki takođe u rizičnoj grupi”, kazala je za Pobjedu Nikčević.
Ona očekuje da će vakcinacija dati značajan doprinos borbi zdravstvenih radnika protiv infekcije novim koronavirusom.
Komentarišući mali odziv ljekara za vakcinaciju, dr Nikčević kaže da kod vakcine protiv infekcije koronavirusom generalno postoji oprez kod svih, pa i kod pojedinih zdravstvenih radnika.
“I vakcina protiv sezonskog gripa se preporučuje zdravstvenim radnicima svake godine, pa je odziv slab, uglavnom se vakcinišu oni koji su u povećanom riziku. Iako su tehnologije koje se koriste za proizvodnju većine vakcina protiv kovida-19 od ranije poznate, ipak se radi o novom virusu, pa prema tome i novim vakcinama, pa pretpostavljam da pojedinci čekaju rezultate o bezbjednosti i efikasnosti nakon masovne vakcinacije”, istakal je Nikčević, naglasivši da su se na toj klinici vakcinisali svi doktori.
Na pitanje da li ovakva situacija može da stvori konfuziju među običnim građanima, koji su svakodnevno izloženi brojnim uticajima antivakcinalnih lobija i botovanju na društvenim mrežama, ona kaže da ,,društvene mreže danas imaju veliki uticaj na razmišljanja ljudi i njihove stavove, posebno u uslovima primjene mjera koje su skopčane sa nekim vidom izolacije i smanjene direktne komunikacije“.
Dezinformacije
“Svjedoci smo brojnih dezinformacija u vezi sa novim koronavirusom koje se fantastičnom brzinom šire društvenim mrežama. Veoma je bitno zbog toga da se neprekidno daju kroz različite medije tačne informacije sa zvaničnih adresa i od strane relevantnih institucija”, kazala je dr Nikčević.
Prema njenim riječima, građane je neophodno što više edukovati o značaju vakcinacije i predočiti im sve informacije o njihovom djelovanju i mogućim nus pojavama.
“Vakcinacija je dobrovoljna, a građanima se moraju dati pravovremene i vjerodostojne informacije, kako bi mogli donijeti odluku. Ako pogledamo situaciju u većim i razvijenim zemljama, od kojih su neke daleko odmakle u procesu masovne vakcinacije, može se reći da je bezbjednost i efikasnost vakcina dobra. Izraelski zvaničnici danas su saopštili da Izrael, u kome je vakcinisano više od pola stanovnika, izlazi iz pandemije jednim dijelom zahvaljujući brzoj i efikasnoj vakcinaciji. Ti podaci trebalo bi da ohrabre i naše da vakcinacija uz poštovanje preventivnih mjera jedino može dovesti do prestanka epidemije”, poručuje dr Nikčević.
Ona je podsjetila da Klinika za zarazne bolesti od početka epidemije radi isključivo kao kovid bolnica, sem jednog manjeg perioda između dva talasa kada su se bili vratili svojim redovnim aktivnostima.
Danonoćna angažovanost
“Veliki priliv pacijenata zahtijevao je ne samo proširenje kapaciteta (formirano je dodatno tzv. infektivno B odjeljenje), već i dodatnu i danonoćnu angažovanost svih zdravstvenih radnika. Osim toga, jedan broj zaposlenih i pored stroge primjene mjera zaštite, oboljeli su od nove korona infekcije, a neki su čak imali i teže forme bolesti. Zbog obolijevanja ili izolacije usljed kontakta sa oboljelim, bilo je dana kada su samo uz veliki napor preostalih obezbjeđivali normalno funkcionisanje klinike”, kaže dr Nikčević.
Specijalizanti ove klinike, kako je navela, prekinuli su svoju edukaciju i dali doprinos u svakodnevnom radu.
“Na tome sam im posebno zahvalna. Znam da je situacija sa nedostatkom kadra slična i u mnogim drugim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. Zato su zdravstveni radnici svrstani u prioritetne grupe za vakcinaciju i nadamo se da će imunizacija smanjiti ovaj problem i omogućiti uspješniji nastavak borbe protiv kovid infekcije”, poručila je ona za Pobjedu.