Zakona o porijeklu imovine i posebnom oporezivanju trebalo bi da se plaše samo oni koji to porijeklo ne mogu dokazati i kod kojih postoji očigledan nesklad između prihoda i početne imovine i značajnog imovinskog bogatstva u svom i posjedu bliskih ljudi, piše Pobjeda.
Objašnjava da je osnovni motiv za donošenje ovog zakona provjera imovine stečene u vrijeme tranzicije od 1990. godine na ovamo, koja bi u slučaju utvrđenja da je stečena bez pravnog osnova bila oporezovana stopom od 70 odsto, navodi Pobjeda.
"Država i društvo koji su opterećeni kriminalom i korupcijom, posebno onim na visokom nivou, što je slučaj sa Crnom Gorom, imaju potrebu za donošenjem ovakvog zakona kako bi se ispitali i sankcionisali svi vidovi nezakonitog bogaćenja na štetu državne imovine i imovine građana, pa i čuvene odluke o dodjeli stanova državnim funkcionerima pod vrlo povlašćenim uslovima, daleko od tržišnih. Zato će prioritet u procesu utvrđivanja imovine biti stavljen na javne funkcionere i sa njima povezana lica", navodi se u prijedlogu zakona, piše Pobjeda.
Neki političari se plaše revanšizma, neki smatraju da ne postoji politička volja i da je potrebno sprovesti brojne reforme kako bi se uopšte mogao primijeniti jedan ovakav zakon. S druge strane struka ima svoje strahove, da bi donošenje ovakvog zakona na brzinu moglo donijeti više štete nego koristi.
Prijedlogom zakona PZP-a predviđeno je da se postupak uvrđivanja porijekla imovine pokreće nakon utvrđenog uvećanja imovine preko 50 hiljada eura u periodu od 1990. godine, a koje odstupa od prijavljenih prihoda poreskog obveznika. Nešto drugačiji prijedlog, iako još ne zvanično upućen Skupštini, imaju iz Građanskog pokreta URA.
Miloš Kontar je saglasan sa prijedlogom PZP-a da bi ovim poslom trebalo da se bavi Poreska uprava (PU), ali smatra da bi predmet provjere trebalo da budu sva fizička lica kojima vrijednost imovine prelazi 500 hiljada eura, bez obzira da li je riječ o javnim funkcionerima ili „običnim“ građanima.
"Na taj način se šalje poruka da se kreće sa vrha, ali se i stvara mogućnost da se kontroliše porijeklo imovine „tranzicionim“ biznismenima koji mogu imati veze sa organizovanim kriminalom, a da istovremeno nemaju direktnu vezu sa funkcionerima", objašnjava Konatar.
On će, kako je najavio, inicirati formiranje radne grupe sa ostalim predstavnicima parlamentarne većine, institucijama, nevladinim organizacijama i javnošću, kako bi došli do najkvalitetnijeg zakonskog rješenja, navodi Pobjeda.
Naglašava da njihova namjera nije "lov na vještice", već uvođenje principa neselektivnosti, kada je riječ o ispitivanju porijekla imovine. Lider Liberalne partije (LP) Andrija Popović će, kako je kazao, razmotriti inicijativu Bošnjak i pokušati amandmanski da djeluje kako bi dobili najbolje rješenje, piše Pobjeda.
"Poučeni dosadašnjom praksom ove parlamentarne većine i Vlade, nivoom plasiranog populizma, treba posebno voditi računa da se takav proces ne pretvori u obračun i revanšizam sa političkim oponentima, tako da svako rješenje mora biti usklađeno sa evropskom regulativom u toj oblasti", naglašava Popović.
Istog stava su i Socijaldemokrate Crne Gore (SD), kaže njihov portparol Nikola Zirojević, koji u samom zakonu ne vidi ništa sporno, imajući u vidu da imovina funkcionera spada u javno dostupne podatke. Nemaju problem s tim da se utvrdi porijeklo ili za sve ili za slučajeve koji bi eventualno bili definisani zakonom, naglašava Pobjeda.
"Takvo zakonsko rješenje je potrebno veoma kvalitetno razraditi i upodobiti sa međunarodnim standardima, kako bi se, imajući u vidu trenutnu situaciju i revanšizam koji nova većina sprovodi u svakom kutku Crne Gore, preduprijedile sve eventualne zloupotrebe ovog zakona", kaže Zirojević.
Pobjeda na novu temu nije dobila komentare od Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske partije i Demokrata.