Srpska pravoslavna crkva i vjernici proslavljaju u utorak, 19. januara, jedan od najvećih hrišćanskih praznika Bogojavljenje.
Na praznik Bogojavljenja, prema narodnom običaju, vjernici razmjenjuju pozdrave - "Bog se javi!" i "Vaistinu se javi!".
Samo obilježavanje počinje u ponoć, između 18. i 19. januara, kada se, prema vjerovanju, otvara nebo i Bog se javlja.
Javljanje Boga, prema vjerovanju, dešava se u gluvo doba, uoči Bogojavljenja, kada se na trenutak otvara nebo i kada se ukrštaju zimski i ljetnji vjetrovi.
Onaj koji je napolju i to vidi, može da zamisli jednu želju, koju će, vjeruje se, Bog da ispuni. Zato se, prema narodnim običajima, izlazi napolje, ili na prozor i terasu, gleda u nebo i zamišlja želja.
Negdje se vjeruje još i da će neudate djevojke, ukoliko stave ogledalce pod jastuk 18. januara uveče sanjati muškarca za koga će se udati.
U nekim krajevima mlade djevojke mijese po četiri loptice od tijesta. U tri stave papirić sa imenima svojih simpatija, a jedan ostave prazan, pa koja prva izbije na površinu u ključaloj vodi, to je "ime ljubavi". Prazna loptica ostavlja nadu da se "još nije upoznao suđeni".
Vjerovalo se i da vrijeme na Bogojavljenje predskazuje kakvo će vrijeme biti cijele godine. Ako bude jak mraz ili pada snijeg, godina će biti rodna. Ako pak, bude vedro, biće sušna godina. Ukoliko 19. januar bude kišovit, cijele godine će biti dosta padavina i poplava.
Bogojavljenje je jedan od 15 najvećih hrišćanskih praznika, posvećen početku Hristove misije.