Večeras dolazi pravoslavna Nova godina po Julijanskom kalendaru, a evo šta je običaj da se radi večeras i sjutra!
U veče 13. januara običaj je da se ukućani okupe oko svečanije trpeze, a tačno u ponoć svi prisutni se ljube i čestitaju jedni drugima. Prvog dana nove godine, ručak se služi ranije, a starinski običaj je bio da se jede glava i plećka od božićnog pečenja.
Tom prilikom vješti ljudi iz plećke pečenice predskazuju šta će se tokom sljedeće godine dogoditi u toj kući i oko nje. Kad se ruča, pokupe se kosti od pečenice, odnesu i stave na mravinjak da bi se po vjerovanju stoka patila (množila) ko mravi.
U hramovima se moli Isusu Hristu da blagoslovi vjenac godine, da sačuva pravoslavlje u miru, da godina protekne dobro, da gradove Bog sačuva nepovrijeđene, da hristoljubivog vladara zemlje zaštiti i daruje mu pobjedu nad protivnicima.
Moli se i za pobjedu nad krivovjerstvom, za plodove zemaljske, zdrav vazduh, kišu sa nebesa i za izbavljenje od svih nevolja.
Pravoslavci praznik posvećen obrezanju Isusa Hrista nazivaju i Mali Božić, pa se u mnogim krajevima na današnji dan ponavljaju neki obredi i radnje svojstveni praznovanju Hristovog rođenja.
U nekim krajevima se na taj dan spaljuju ostaci badnjaka. Kao što se za Božić mijesi česnica, za Mali Božić se mijesi poseban obredni hleb "vasilica", u koji se stavlja zrnevlje mnogih žitarica, bundeve, pasulja, bobice drena – za zdravlje, i metalni novčić kao simbol bogatstva i sreće.
Prema običaju, Badnjak se čuva do Pravoslavne Nove godine, kada se prave krstići i stavljaju na voće, odnosno rodno drvo, kako bi godina bila rodna. Takođe se vjeruje da će, ako na sam dan praznika pada snijeg, naredna godina biti rodna.
Počeli su nekršteni dani, ovoga se čuvajte
Vjeruje se da se danas ne treba svađati, jer će ljude u protivnom cijele godine tjerati baksuz, dok se u nekim krajevima vjeruje da se danas posebno treba čuvati da vas neko ne prevari.
Stari su govorili da bi novo ljeto trebalo dočekati budan, a da neudate devojke gataju ako žele da znaju da li će se te godine udati i za koga.
Djevojke u Bosni su gatale tako što su se prije svanuća pele na tavan, bacale svoju obuću kroz vrata, pa ako obuća, kad padne, stoji u smjeru suprotnom od kuće – to je znak da će u tom pravcu i otići, odnosno udati se. Na Kosovu se vjerovalo da djevojka koja ne može da se uda treba na Mali Božić da prenoći u tuđoj kući, pa će odmah biti isprošena.
Mnogi božićni obredi i radnje su ponavljani ili su imali svoj završni dio o Malom Božiću, od običaja u Vojvodini da se na raskršćima pale vatre, do spaljivanja ostataka badnjaka u Hercegovini.
Ponegdje u Srbiji su mijesili kolač s rupom u sredini i naticali ga volu na desni rog. Zatim su gledali kada vo zatrese glavom na koju će stranu kolač pasti. Ako padne na donju stranu, vjerovalo se da će godina biti rodna, a ako padne na gornju, letina neće dobro roditi.