Iz Ministarstva zdravlja su agenciji MINA kazali da su od 1. januara do 1. decembra prošle godine podnijeta ukupno 2.002 prigovora, od čega 1.928 zaštitnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama, a 74 Ministarstvu.
Građani su u prošloj godini zaštitnicima prava pacijenata i Ministarstvu zdravlja podnijeli više od dvije hiljade prigovora, a najviše su se žalili na organizaciju rada zdravstvenih službi, dužinu čekanja i kvalitet zdravstvenih usluga, kao i na postupke zdravstvenih radnika.
Kako su naveli, prigovori upućeni zaštitnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama su se najvećim dijelom odnosili na organizaciju rada zdravstvenih službi, dužinu čekanja na zdravstvene usluge, kvalitet zdravstvenih usluga i na postupke zdravstvenih radnika ili saradnika.
„Najveći broj prigovora odnosio se na Dom zdravlja Podgorica – 1.340, Klinički centar Crne Gore (KCCG) – 539 i Opštu bolnicu Berane - 54. Te ustanove pružaju najveći broj usluga na godišnjem nivou i proporcionalno navedenom imamo i najveći broj prigovora“, precizirali su iz Ministarstva.
Tom resoru su u istom periodu podnijeta 74 prigovora na rad zdravstvenih ustanova, od čega 52 na kvalitet zdravstvene usluge, 16 na postupke zdravstvenih radnika ili saradnika, tri na vrijeme čekanja, dva na nemogućnost slanja liječenja u inostranstvo i jedan na organizaciju zdravstvene službe.
„U domovima zdravlja Mojkovac, Bar, Cetinje, Nikšić, Pljevlja i Ulcinj i u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti Brezovik, u periodu od 1. januara do 1. decembra nije bilo pritužbi građana“, kazali su iz Ministarstva.
Prema njihovim riječima, po zahtjevima i pritužbama pacijenata, a u svakodnevnoj komunikaciji sa institucijama, Ministarstvo odmah reaguje.
„Zdravstvene ustanove pisano, po zahtjevu Ministarstva ili pacijenta, nakon utvrđivanja svih okolnosti za pojedinačne slučajeve, informišu Ministarstvo o ishodu i preduzetim radnjama. Nakon toga, Ministarstvo o tome obavještava pacijenta koji je podnio prigovor“, kazali su iz tog resora.
Kako su naveli, najviše pritužbi građani iznesu putem telefona, i najveći dio se rješava na dnevnoj osnovi.
Iz Ministarstva su kazali da su u pet slučajeva uputili urgenciju zdravstvenim ustanovama jer nijesu u roku odgovorile na traženi zahtjev pacijenta, odnosno tog resora.
U dva slučaja Ministarstvo je, na osnovu pritužbi građana, pokrenulo postupak vanredne eksterne kontrole kvaliteta stručnog rada, a u osam slučajeva zatražilo je izjašnjenje Komisije za kontrolu kvaliteta zdravstvenih ustanova.
„Podnošenje prigovora pokazuje da su pacijenti sve više upoznati sa sopstvenim pravima kroz institut zaštitnika prava pacijenata“, ocijenili su iz Ministarstva.
Oni su apelovali na pacijente da iznose svoje stavove i eventualne probleme sa kojima se suočavaju u zdravstvenim ustanovama, kako bi se manjkavosti u sistemu otklanjale, a sistem učinili bezbjednijim, efikasnijim i dostupnijim.
Iz Ministarstva su kazali da direktori zdravstvenih ustanova tom resoru podnose redovne kvartalne i godišnje izvještaje o podnijetim prigovorima pacijenata.
“Zakon o pravima pacijenata propisuje da pacijent, kome je uskraćeno pravo na zdravstvenu zaštitu, odnosno nije zadovoljan pruženom zdravstvenom uslugom ili postupkom zdravstvenog ili drugog radnika, može podnijeti prigovor direktoru zdravstvene ustanove ili zaštitniku prava”, naveli su iz Ministarstva.
Prema njihovim riječima, po prigovoru pacijenta, direktor ili zaštitnik prava pacijenata najkasnije u roku od tri dana od podnošenja prigovora, utvrđuje sve okolnosti i bitne činjenice u vezi sa navodima iznijetim u prigovoru i o tome obavještava podnosioca.
“Pacijenti imaju mogućnost podnošenja prigovora i Ministarstvu, a prigovori koje dobije proslijeđuju zdravstvenim ustanovama na koje se odnose, radi utvrđivanja činjeničnog stanja i preduzetih mjera, o čemu pacijent bude obaviješten”, kazali su iz Ministarstva.