Ključne zdravstvene institucije, Fond zdravstva i bolnice ostvarili su gubitke prethodnih godina, a brojni računi tek dolaze na naplatu, piše Dan.
Prema dokumentaciji Ministarstva zdravlja do koje je došao Dan, ukupna dugovanja Fonda zdravstva i javnih zdravstvenih ustanova na dan 30. septembar 2020. godine iznosila su oko 40 miliona eura, od čega je najviše otišlo na nabavku ljekova. Većina dugovanja nastala su dok je resor zdravstva vodio Kenan Hrapović, a posebno je evidentan rast dugovanja u posjlednjih nekoliko godina.
Prema podacima iz dokumentacije u koju je Dan imao uvid, ukupne neizmirene obaveze na dan 30. septembar 2020. godine Fonda zdravstva i javnih zdravstvenih ustanova iznosile su 39,8 miliona eura. U strukturi dugovanja, neizmirene obaveze Fonda se odnose na dug prema dobavljačima. One iznose 15,4 miliona, i radi se o obavezama koje su dospjele za plaćanje. Od tih 15,4 miliona, 3,8 se odnose na obaveze po transferima za socijalnu zaštitu, za liječenje u ustanovama u Srbiji treba da ode 137.908 eura, a na naknade za bolovanje potrebno je isplatiti 3,7 miliona eura. Obaveze za ljekove prema Montefarmu, po ovoj dokumentaciji, iznose oko 11,5 miliona eura.
“Neizmirene obaveze iskazane kod Fonda koje dospijevaju nakon 30. septembra 2020. godine iznose 9.395.519 eura, od čega se najveći iznos odnosi na ljekove i medicinska sredstva Montefarma 2.881.643 eura, i privatne apoteke 3.044.014 eura”, piše u dokumentu Ministarstva zdravlja.
Prema tim podacima, neizmirene obaveze zdravstvenih ustanova dospjelih za plaćanje do 30. septembra prošle godine iznose oko 3,3 miliona eura. Radi se o obavezama koje sadrže potrebna plaćanja prema dobavljačima za medicinska sredstva i ostale materijalne troškove, obaveze za kapitalne izdatke, obaveze za zaostale tekuće izdatke (lična primanja i obaveze za poreze i doprinose po ugovorima u dopunskom radu, ugovorima o djelu i drugo) i međusobne obaveze između javnih zdravstvenih ustanova. Takve obaveze, kako se navodi, iznose 491.982 eura, navodi Dan.
Najveći iznos neizmirenih dospjelih obaveza prema dobavljačima je kod Kliničkog centra Crne Gore oko 810.000 eura, zatim bjelopoljske bolnice 350.000, Doma zdravlja Podgorica 340.000, kotorske bolnice 170.000, bolnice u Risnu 150.300, barske bolnice 100.000 eura, kolike su i obaveze cetinjske bolnice, ističe Dan.
Dan je za komentar kontaktirao bivšeg ministra zdravlja Kenana Hrapovića o troškovima i dugovanjima ključnih zdravstvenih institucija u Crnoj Gori ali za sad odgovor nisu dobili.
Poseban izazov za zdravstvene vlasti biće troškovi za održavanje softvera za zdravstvo. Troškovi održavanja tog softvera u 2017. godini iznosili su 1,5 miliona eura, ili 850 hiljada više nego u 2016. godini. S druge strane, u 2018. godini troškovi održavanja softvera su iznosili čak 1,1 milion eura. Posebno je zanimljivo kada se vide cifre rasta zdravstvenih troškova, zaključuje Dan.