Korona virus je ušla u sve pore društva kao i u nastavni proces, pa napravila pometnju kako kod djece i roditelja, tako i kod profesora.
Akcenat je prvenstveno stavljen na djecu i roditelje, njihove poteškoće sa online nastavom, dok su nastavnici stavljeni u pozadini svega toga. Da li je ovo jednak izazov i za prosvjetne radnike?
Tokom razgovora sa profesorima srednjih i osnovnih škola u Crnoj Gori, saznali smo koliko je situacija sa koronavirusom uticala na prosvjetne radnike i njihov normalan način organizovanja nastave.
Prosvjetnom radniku nije data mogućnost da učestvuje u donošenju odluka ni u jednom segmentu. Društvo u kojem živimo, a koje čine i roditelji naših učenika nemaju jednake, socioekonomske i stručne mogućnosti da budu ravnopravni partneri u organizovanju i izvođenju online nastave. Prosvjetnom radniku treba omogućiti da pravi svoj plan rada, kako bi imao dovoljno vremena da savjesno obavlja svoj posao, bude koristan svojoj porodici i da pruži svoj doprinos u rješavanju svih problema koji vise o njegovom vratu, kao što je: rad po 12 časova dnevno, mnoštvo grupa i programa koji su pod prismotrom i kritikama od strane svih”, kazala je za MONDO Bešida Tiganj, magistar fizike, predavač u OŠ."Mustafa Pećanin" - Rožaje.
Materijalno-socijalni položaj prosvjetnih radnika trebalo bi da bude više u fokusu javnosti, jer je to preduslov za uspješno sprovođenje reformi i funkcionisanje cjelokupnog obrazovnog sistema.
Sonja Saković, profesorica crnogorskog jezika i književnosti u gimnaziji “Slobodan Škerović”, ne krije da je i za nju ovo velika odgovornost, utoliko da njena reakcija na prestanak rada u školama a prelazak na online edukovanje, bila skoro neprihvatljiva, iako sada predstavlja jedino rješenje.
Profesori su generalno suočeni sa padom inteziteta rada, a kao posledicu i nivoa znanja kod učenika, i imaju problem balansa između ocjena koje su bile uobičajene za veći dio učenika i stvarnog, realnog nivoa znanja kod njih.
“Podjela svih odeljenja na pola, odnosno na dvije grupe po odeljenju i tehničko formiranje dva odeljenja od jednog kod učenika koji fizički dolaze u školu i prate nastavu je dovelo do povećanog obima rada i produžetka radnog angažmana jer je na taj način došlo do ,,dupliranja odeljenja” u ovom slučaju je smanjeno trajanje časa, ali zbirno osjetno prelazi normalnu satnicu . Ovaj slučaj je i kada su konsultacije i ocjenjivanja kod ostalih razreda jer se ona moraju sprovoditi u školi kojom prilikom se i ta odeljenja dupliraju shodno predhodno datom opisu što dovodi do pojačanog obima rada i prije i posle podne. Većina profesora je prinuđena raditi i prije i posle podne i predavati u više razreda i uzrasta što rezultira povećanim obimom rada tokom čitavog dana što je posebno opterećujuće”, kazao je za MONDO Raco Bogovac, profesor bjelopoljske gimnazije „Miloje Dobrašinović“.
Profesori su u čitavom navedenom ambijentu suočeni sa velikom dozom nerazumijevanja i postoje prevelika očekivanja od strane učenika, roditelja, Ministarstva i uprava škola.