Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Dječji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF) pozdravili su odluku da škole ostanu otvorene i nastave s radom, što je u skladu s dostupnim dokazima koji ukazuju da škole mogu biti bezbjedna mjesta ukoliko se poštuju mjere prevencije.
Šefica predstavništva SZO u Crnoj Gori, Mina Brajović je kazala da ključno pitanje u vezi s odlukama koje se tiču otvaranja škola nije da li bi ih trebalo ponovo otvoriti ili ne, već kako nastaviti proces rada čineći ih još bezjednijima.
„S jedne strane, moramo razumjeti rizike po javno zdravlje ne samo djece, već i cijele zajednice. S druge strane, od djece ne možemo tražiti da pauziraju svoje živote dok nastavljamo da pružamo odgovor na COVID-19. Naše akcije moraju biti usmjerene na virus, a ne na djecu”, kazala je Brajović.
Ona navodi da je ohrabrujuće vidjeti da djeca, roditelji, nastavnici, škole, Institut za javno zdravlje (IJZ) i Ministarstvo prosvjete vode računa o poštovanju zaštitnih mjera.
SZO i UNICEF podsjećaju da je većina adolescenata van škole i da je neophodno hitno riješiti ovu situaciju.
Potrebno je, kako se navodi, uložiti dodatne napore da bi se u školu vratile hiljade adolescenata koji trenutno uče putem interneta i koji u školu odlaze isključivo zbog konsultacija i provjere znanja, čime ostaju uskraćeni za strukturirano učenje i interakciju s vršnjacima.
„Svakom djetetu, uključujući adolescente, treba omogućiti da pohađa nastavu uživo, kako bi se izbjegli ozbiljni gubici u pogledu učenja, ali i negativan uticaj na njihovo mentalno zdravlje“, kazao je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Huan Santander.
Prema njegovim riječima, kriza obrazovanja predstavljala je problem i prije pandemije COVID-a-19, a trenutno postoji rizik od dublje krize, posebno u svjetlu dramatičnog porasta problema u vezi s mentalnim zdravljem među adolescentima.
„Upravo iz tog razloga, UNICEF apeluje da škole budu posljednje ustanove koje se zatvaraju i prve koje se otvaraju za svu djecu i za sve adolescente”, istakao je Santander.
SZO i UNICEF se, još od septembra, zalažu da odluke o ponovnom otvaranju škola i načinima organizovanja obrazovanja u Crnoj Gori tokom pandemije donose škole u saradnji sa zdravstvenim radnicima, nastavnicima, roditeljima i učenicima.
Kako se navodi, s obzirom na to da se situacija razlikuje u svakoj školi i lokalnoj zajednici u Crnoj Gori, jedinstven pristup nije djelotvoran za svaku školu i svako dijete.
„Nacionalno reprezentativno istraživanje sa zaposlenima u školama, u kombinaciji s redovnim konsultacijama sa zdravstvenim vlastima, učenicima, roditeljima i nastavnicima, može dovesti do poboljšanja kvaliteta obrazovanja za svako dijete tokom pandemije COVID-a-19“, kaže se u saopštenju.
Većina roditelja u Crnoj Gori podržava apel UNICEF-a i SZO da škole ostanu otvorene.
Prema nacionalno reprezentativnom istraživanju, koje je Ipsos sproveo uz podršku UNICEF-a i Britanske ambasade Podgorica u septembru , više od polovine (54 odsto) roditelja u Crnoj Gori bi željelo da njihova djecu pohađaju nastavu u školama tokom pandemije.
Gotovo trećina ispitanika (31 odsto) odlučila bi se za kombinovani model učenja u školi i putem interneta, a 13 procenata bi odabralo isključivo model učenja na daljinu.
UNICEF i SZO podsjećaju na potrebu svake škole da u obzir uzme postojanje digitalnog jaza prilikom pravljenja planova za kvalitetno inkluzivno obrazovanje tokom krize izazvane pandemijom COVID-a-19.
Dvije trećine djece školskog uzrasta u svijetu, odnosno 1,3 milijarde djece starosti od tri do 17 godina, nemaju pristup internetu u svojim domovima, prema nalazima novog izvještaja koji su, prvog decembra 2020, objavili UNICEF i Međunarodna unija za telekomunikacije.
„Kada je riječ o Crnoj Gori, 16 odsto porodica s djecom uzrasta do 18 godina nema pristup računaru ili laptopu s internetom. Ovakav digitalni jaz nadovezuje se na nejednakosti koje već postoje: djeca i mladi iz najsiromašnijih domaćinstava sada još više zaostaju za svojim vršnjacima imale su šanse da ih ikad sustignu“, kaže se u saopštenju UNICEF-a u Podgorici.
SZO i UNICEF ukazuju da je neophodno obezbijediti dodatne podatke o ključnim okolnostima i ponašanjima koji doprinose širenju infekcije u Crnoj Gori.