Crna Gora postigla je određeni napredak u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU), a korupcija je i dalje prisutna u mnogim oblastima i potrebna je snažna politička volja za efikasno rješavanje tog zabrinjavajućeg pitanja, navodi se u izvještaju Evropske komisije (EK)
U Izvještaju, koji je danas predstavljen u Briselu, ocjenuje se da su u pogledu političkih kriterijuma period između dva izvještaja obilježile tenzije i nepovjerenje između političkih aktera i nizak nivo povjerenja u izborni okvir. Podsjeća se da privremeni parlamentarni odbor za reformu izbornog zakonodavstva nije završio rad zbog nedostatka kvoruma i da su parlamentarni izbori 30. avgusta sprovedeni u uglavnom nepromijenjenim izbornim uslovima. Ukazuje se da nijedna politička partija nije bojkotovala izbore. Navodi se da su prema preliminarnoj procjeni OEBS/ODIHR-a, izbori u Crnoj Gori bili konkurentni i održani u okruženju koje je polarizovno oko pitanja crkve i nacionalnog identiteta.
Ocjenjuje se da novi parlament treba da nastoji da pronađe široki međustranački i društveni konsenzus i da u praksi pokaže svoju posvećenost crnogorskom programu reformi EU što je od vitalnog značaja za napredak zemlje na njenom putu ka Uniji.Navodi se se treba uključiti i u transparentan, odlučan i inkluzivan dijalog o primjeni izvanrednih preporuka OEBS-a / ODIHR-a.
Podsjeća se da su prošle godine preduzeti početni koraci ka ponovnom uspostavljanju političkog dijaloga u parlamentu uz djelimično učešće opozicionih partija u radu privremenog parlamentarnog odbora.
Navodi se da je u decembru prošle godine, zbog nedostatka kvoruma, parlament je samo glasovima tada vladajuće većine, donio neka zakonska rješenja usmjerena na djelimično adresiranje preporuka OEBS .
Ocjenjuje se da usvojene promene nijesu značajno uticale na postojeći izborni okvir, sa izuzetkom finansiranja kampanje.
Navodi se da su opozicioni predstavnici prekinuli učešće nakon što je Vlada podnijela nacrt zakona o vjerskim slobodama ili uvjerenjima za plenarno usvajanje.
Ukazuje se da je usvajanje tog zakona rezultiralo velikim vjerskim protestima od decembra prošle godine koji su privremeno zaustavljeni u proljeće ove godine zbog krize kovida-19.
Ishod parlamentarnih izbora, kako su kazali, utire put za povratak političke rasprave u parlament.
“Aktivno i konstruktivno učešće svih partija potrebno je da bi se poboljšala parlamentarna odgovornost, nadzor izvršne vlasti, demokratski nadzor, bolji kvalitet zakonodavstva i omogućila imenovanja na ključne pozicije”, smatraju u EK.
Ukazuje se da prošle i u prvoj polovini ove godine parlament nije mogao da obezbijedi potrebnu dvotrećinsku većinu za važna imenovanja sudija i stoga se ključne funkcije pravosudnog sistema ispunjavaju na osnovu vršioca dužnosti.
Podsjeća se da je mandat vrhovnog državnog tužioca istekao je u oktobru 2019. godine i ostaje da se imenuje njegov nasljednik.
Navodi se da je Crna Gora postigla određeni nivo pripreme u borbi protiv korupcije.
“Ostvarila je ograničeni napredak u prošlogodišnjim preporukama koje su samo djelimično adresirane u pogledu dosadašnjih rezultata u represiji i sprečavanju korupcije i novom institucionalnom okviru za Kancelariju za povraćaj imovine”, kaže se u Izvještaju.
Iz EK su naveli da je ASK koja djeluje pod novoimenovanim rukovodstvom, nastavila da se jača aktivnostima gradnje kapaciteta i tehničkom pomoći.
“Međutim, ostali su izazovi vezani za njegovu nezavisnost, postavljanje prioriteta, selektivan pristup i kvalitet njegovih odluka”, kazali su iz EK.
ASK, kako su dodali, tek treba da pokaže proaktivan pristup u svim oblastima koje potpadaju pod njen mandat, uključujući zaštitu za uzbunjivače, kontrolu finansiranja političkih partija i izborne kampanje i nadzor lobiranja.
Navodi se da se evidencija o zaplijeni i oduzimanju imovine stečene kriminalom mora dalje poboljšati.
“Korupcija je i dalje prisutna u mnogim oblastima i predstavlja ozbiljnu zabrinutost. Potrebna je snažna politička volja za efikasno rješavanje ovog zabrinjavajućeg pitanja, kao i snažan odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou”, ističe se u Izvještaju.
Navodi se da nije bilo novih pomaka u političkom i pravosudnom praćenju navodne zloupotrebe javnih sredstava u partijske političke svrhe koja se dogodila 2012. godine.
“ U vezi sa „aferom koverta “ iz januara prošle godine, podignute su optužnice za pranje novca protiv dva optužena. Ovi slučajevi zahtevaju kredibilan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor”, smatraju u EK.
Ocjenjuje se da je Crna Gora umjereno je pripremljena u borbi protiv organizovanog kriminala.
“ Postignut je određeni napredak, uključujući i adresiranje prošlogodišnjih preporuka, posebno u pogledu stvaranja centralizovanog registra bankovnih računa, jačih kapaciteta i profesionalnosti policije i povećanog broja tekućih postupaka o oduzimanju imovine. Utvrđeni su početni dosijei istraga trgovine ljudima i pranja novca” kazali su iz EK.
Poboljšana je, kako su dodali, unutrašnja organizacija i koordinacija agencija za sprovođenje zakona, što se odrazilo na sve veći broj istraga, hapšenja i zaplene.
“Međutim, Crna Gora i dalje treba da se pozabavi nekim osnovnim i sistemskim nedostacima u svom krivičnopravnom sistemu, uključujući način na koji se predmeti organizovanog kriminala vode na sudovima”, ističe se u Izvještaju.
Navodi se da postignut određeni napredak u borbi protiv terorizma i sprečavanju / suzbijanju nasilnog ekstremizma u skladu sa ciljevima utvrđenim u Zajedničkom akcionom planu za borbu protiv terorizma za zapadni Balkan i bilateralnom aranžmanu za sprovođenje.
Evropska komisija je izrazila zabrinutost zbog načina na koji je tumačen Ustav, čime je dozvoljeno da predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i treći put bude izabrana na tu funkciju.