Uprošloj godini inspektori rada zatekli su u radu na crno 1.981 osobu. Prema podacima iz godišnjeg izvještaja o radu, u nezakonitom radu zatečeno je 685 naših i 1.296 stranih državljana.
Po nalogu inspektora rada, radni odnos je zasnovalo 397 crnogorskih državljana, a 206 stranih, piše Dan.
Godišnji izvještaj pokazuje da je Inspekcija rada u prošloj godini obavila 11.430 inspekcijskih pregleda (u oblasti radnih odnosa i zapošljavanja 8.128 i u oblasti zaštite i zdravlja na radu 3.302), u kojima je utvrdila ukupno 6.548 nepravilnosti.
Inspektori su ukupno napisali 3.709 prekršajnih naloga, u iznosu od 1.654.830 eura. Podnijeli su četiri zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.
“Za počinjene prekršaje u izvještajnoj godini inspektori su izdali 3.709 prekršajnih naloga sa novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 1.654.830 eura, od čega 2.753 naloga (1.367.390 eura novčanih kazni) u oblasti radnih odnosa i zapošljavanja (uglavnom, zbog rada na crno) i 956 (287.440 eura novčanih kazni) u oblasti zaštite i zdravlja na radu zbog nepreduzimanja mjera zaštite i zdravlja na radu”, navodi se u izvještaju.
Najčešće nepravilnosti koje su inspektori konstatovali u oblasti radnih odnosa i zapošljavanja su: angažovanje lica za obavljanje određenih poslova kod poslodavca bez zaključenog ugovora o radu i neprijavljivanje na obavezno socijalno osiguranje, radno angažovanje stranaca bez prethodno pribavljene dozvole za boravak i rad, ili potvrde o prijavi rada i transformacija ugovora o radu (71 odsto). Nepravilnosti su utvrdili i u kašnjenju u isplati zarada i uplati doprinosa za obavezno socijalno osiguranje i neuručivanje obračuna zarada zaposlenima (pet odsto), nedonošenju pisane odluke o rasporedu radnog vremena zaposlenih, o rasporedu zaposlenih po smjenama, kao i neutvrđivanje rasporeda sedmičnog odmora (18,15 odsto).
Kada je riječ o zaštiti i zdravlju na radu, inspektori su najčešće nailazili na nepravilnosti da poslodavac ne nabavlja i ne izdaje na upotrebu zaposlenima sredstva za rad neophodna za njihovo radno mjesto sa stručnim nalazom i ocjenom da su na njima obezbijeđene propisane mjere zaštite na radu (25,31 odsto).
“Poslodavac nije nabavio, izdao na upotrebu i nije obezbijedio korišćenje sredstava i opreme lične zaštite na radu (6,08 odsto), rad zaposlenih bez uvjerenja o osposobljenosti za bezbjedan rad i bez ljekarskih uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za radna mjesta sa posebnim uslovima rada, odnosno povećanim rizikom (19,45 odsto), nevođenje evidencija iz oblasti zaštite i zdravlja na radu (8,24 odsto)”, navodi se u izvještaju o radu ove inspekcije.
Lani je izvršenoukupno 27 uviđaja povreda na radu i to sedam smrtnih i 20 teških.
“Nadzorom je konstatovano da je najčešći uzrok povreda na radu: neprimjenjivanje mjera zaštite i zdravlja na radu (pad sa visine ili u dubinu, udar električne struje, udar/prignječenje trupca); angažovanje lica koja nijesu osposobljena za bezbjedan rad na poslovima koje obavljaju i kod kojih nije izvršena prethodna provjera zdravstvene sposobnosti; dotrajalost sredstava za rad, kao i njihova upotreba bez prethodnog pregleda i ispitivanja, odnosno bez pribavljenih stručnih nalaza od ovlašćenih organizacija za poslove zaštite i zdravlja na radu”, piše u godišnjem izvještaju.
Inspektori su u prošloj godini evidentirali 42 slučaja radnog angažovanja djece u neformalnom radu, i to uglavnom tokom sezone na Primorju, od kojih 22 ženskog i 20 muškog pola, starosti od 15 do 18 godina. Kako se navodi, u tim slučajevima poslodavci su novčano kažnjeni uz nalaganje mjere pribavljanja potrebne dokumentacije (ljekarsko uvjerenje i saglasnost roditelja), kako 6i se ispunili zakonski uslovi za rad tih lica, a navodi se da Inspekcija rada nije evidentirala slučajeve koji bi se mogli tretirati kao najgori oblik radnog angažovanja djece u bilo kojoj djelatnosti.