Predstojeći jesenji i zimski period biće prilično izazovan za crnogorski zdravstveni sistem, jer će morati da se izbori sa dva kompleksna bremena u isto vrijeme - koronavirusom i sezonskim gripom, smatra šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori
Mina Brajović je kazala da je iz iskustva poznato da je sezonski grip uzrok velikog obolijevanja i umiranja, kao i da predstavlja veliko opterećenje po zdravstvene sisteme širom svijeta.
„Sasvim je izvjesno da će jesenji i zimski mjeseci biti prilično izazovni za zdravstveni sistem i građane Crne Gore. Sa početkom sezone gripa, Crna Gora će se nositi sa dva kompleksna bremena u isto vrijeme – koronavirusom i sezonskom gripom“, rekla je Brajović agenciji MINA.
Ona je navela da je sezonski grip prijetnja naročito za starije osobe i one sa hroničnim oboljenjima, a u kombinaciji sa SARS CoV 2 predstavljaće još veći rizik i opterećenje za te ranjive grupe, zdravstveni sistem i društvo u cjelini.
Brajović je, govoreći o vakcini protiv sezonskog gripa, kazala da je potvrđeno da je bezbjedna i efikasna, ali, kako je dodala, brojke o obuhvatu vakcinacije pokazuju da je daleko od toga da je popularna i prihvatljiva.
“Ove godine, više nego ikada važno je napraviti pravi izbor. Vakcinisati se protiv sezonskog gripa, sačuvati zdravlje i krevet za pacijenta oboljelog od COVID 19”, poručila je Brajović.
Ona je rekla da kada se govori o drugom talasu, većini je to asocijacija na završen prvi talas, na smanjeni nivo obolijevanja.
„Međutim, isto tako je moguće da se u okviru istog talasa obolijevanja javlja drugi peak (maksimum), kao što je to bio slučaj sa pandemijama u prošlosti“, pojasnila je Brajović.
Prema njenim riječima, virus je tu, a da bi se rizik sveo na minimum neophodno je u kontinuitetu sprovoditi javno-zdravstvene mjere, mjere fizičkog distanciranja i insistirati na nadzoru.
Brajović je, govoreći o tome da li se antitijela proizvode kod svake osobe inficirane koronavirusom, kazala da studije koje su do sada sprovedene upućuju na to da se imuni odgovor razvija kod većine inficiranih osoba sa simptomima.
„Međutim, nejasno je koliko dugo traju antitijela koja organizam infiricirane osobe razvija kao odbranu prilikom invazije novog koronavirusa“, navela je Brajović.
Nedavno su, kako je navela, rađene i studije o imunom odgovoru kod asimptomatskih pacijenata, ali na malim uzorcima i bez sagledavanja nivoa zaštite koji „mobiliše“ ćelijski imuni sistem.
„Pojedini rezultati upućuju da je u ovim slučajevima imuni odgovor značajno slabiji. Kod 40 odsto inficiranih osoba, koje nijesu imale simptome, nije se razvio imuni odgovor“, istakla je Brajović.
Upitana da prokomentariše navode da se koronavirus prenosi vazduhom, Brajović je rekla da određeni dokazi upućuju i na to da se virus može prenositi vazduhom u zdravstvenim ustanovama, i to u prostorijama gdje se sprovode medicinske procedure tokom kojih se generišu aerosoli, kao sićušne čestice koje ostaju suspendovane u vazduhu određeni vremenski period.
„Takodje, određeni dokazi upućuju da je za prenošenje SARS CoV 2 putem vazduha moguće objašnjenje pojedinih epidemija u restoranima, fitness centrima i sličnim zatvorenim prostorijama sa puno osoba i neadekvatnom ventilacijom“, navela je Brajović.
U svakom slučaju, kako je kazala, ovo nijesu konačni dokazi i SZO će nastaviti da podržava istraživanja u cilju boljeg razumijevanja modusa transmisije infekcije.