Krajnji rok do kojeg će SPC u Crnoj Gori čekati Vladin odgovor na predlog o izmjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti je Petrovdan, 12. jul, poručili su iz Episkopskog savjeta SPC, navodeći da poslije toga nemaju namjeru da razgovaraju o toj temi
Iz Episkopskog savjeta su kazali da su primili k znanju jučerašnje saopštenje Evropske komisije o potrebi nastavka dijaloga između Crkve i Vlade u Crnoj Gori, po pitanju donošenja opšteprihvaćenog Zakona o slobodi vjeroispovjesti.
„Razumjeli smo da EK u svom saopštenju ohrabruje dijalog koji treba da dovede do rješenja ovog problema, a ne da dijalog bude uslovljen i ograničen odlukama bilo kojih drugih institucija, kako je saopšteno iz Vlade“, kaže se u saopštenju Savjeta.
Oni su pozdravili zainteresovanost međunarodne zajednice za pravedno i demokratsko rješenje tog problema.
Crkva, kako su naveli, razumije da je u nacionalnoj nadležnosti pitanje regulisanja položaja crkava i vjerskih zajednica na prostoru određene države, „i to nikad niko nije dovodio u pitanje“.
„Ono što jeste problem od samog početka pripreme i donošenja ovog anti-zakona, to je činjenica da nema inkluzivnog postupka, i da u izradu zakonskog teksta nijesu uključene sve relevantne strane, kao i da sve ovo nije rađeno u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima iz oblasti ljudskih prava“, navodi se u saopštenju.
Iz Savjeta su kazali da Vlada posljednjim postupcima narušava duh pregovora i zatvara vrata razumjevanja i dijaloga.
Oni su ponovili da je objavljena namjera Vlade da obustavi primjenu Zakona neodrživa, antiustavna i pravno neizvjesna okolnost, i ne vodi rješenju problema, „osim što demonstrira povlačenje crnogorske vlasti pred mirnom, građanskom pobunom naroda“.
Kako su naveli, litije su pokazale da nije riječ o političkim, stranačkim, pa ni nacionalnim podjelama naroda, nego o čistoj borbi za vjerska prava i slobode. „Crnogorski vlastodršci uzmiču pred pritiskom naroda i međunarodne zajednice, ali opet nijesu spremni da naprave korak ka rješenju“.
„Mi kao Crkva Hristova, a poslije ovakve poruke EK, još jednom pokazujemo spremnost da razgovore o Zakonu na ekspertskom nivou privedemo kraju, ali na ustavan i pravno utemeljen način“, poručili su iz Savjeta.
Oni su, međutim, naglasili da nijesu spremni da tu važnu temu uvode u zonu najavljenih izbora i njima predstojeće predizborne kampanje.
„Drugim riječima, smatramo da nema ni vremena ni potrebe da se o svemu ovome razgovara u nedogled“, kazali su iz Savjeta.
Kako su naveli, predstoji vrijeme molitve i posta, uoči Petrovdana, 12. jula.
„Taj period vidimo, bez primisli o uslovljavanju i ucjenama, kao krajnji rok za Vladin odgovor na naš jasno i precizno formulisan predlog o izmjeni zakonskog teksta. Poslije toga vremena, a u periodu predizborne kampanje, nemamo namjeru da razgovaramo o ovoj temi“, poručili su iz Savjeta.
Oni su pozvali vjernike da se u predstojećem periodu petrovskog posta sabiraju u molitvi i miru, na molebanima i krsnim hodovima, u svojim parohijskim i manastriskim hramovima.
„Кada je u pitanju litija najavljena za sjutra, Nedjelju svih svetih, pozivamo sveštenike i vjernike da tamo gdje litije nijesu na vrijeme prijavljene i gdje, samim tim, nijesu dobile odobrenje policije, tu treba održati samo molebane u hramu“, kazali su iz Savjeta.
Oni su poručili da, tamo gdje su odobrene, litije treba da se obave u onom broju učesnika koji predviđaju važeće zdravstvene mjere.
„Ovo naglašavamo radi mira u narodu, čuvajući i našu braću u policiji, iako smo svjesni da su određene zdravstvene mjere zadržane samo i jedino zbog toga da bi se spriječilo održavanje litija“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je, tamo gdje litiju nije moguće održati, „služašči sveštenik dužan da obavijesti sabrani narod da se molitveni hod neće držati ulicama grada, nego u prostoru oko hrama“.
„U tom smislu, sveštenici su dužni da za sljedeću nedjelju, blagovremeno prijave održavanje litije, po ustaljenom poretku, i to po svim parohijskim hramovima, kako bi se lakše ispoštovale vanredne mjere o vjerskim okupljanjima“, kazasli su iz Savjeta.
Oni su pozvali Upravu policije i njene službenike na terenu da zakonske propise i zdravstvene mjere primjenjuju po pravilu da je ”zakon jednak za sve”.
„I da ne postupaju po selektivnoj pravdi, na način da je jedna vrsta masovnih okupljanja u crnogorskim gradovima moguća i nekažnjiva, a da druga, ista takva, podleže svim mogućim sankcijama“, zaključuje se u saopštenju.