Crnogorska ekonomija bi u ovoj godini, prema najnovijim prognozama Svjetske banke (SB), trebalo da oslabi 5,6 odsto.
SB je u januarskim prognozama za ovu godinu predviđala pad crnogorskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 8,7 odsto.
U najnovijem izvještaju Globalni ekonomski izgledi navodi se da bi rast crnogorske ekonomije u narednoj godini trebalo da iznosi 4,8 odsto, dok je u januaru bilo prognozirano dva odsto.
SB je u izvještaju prognozirala da su iznenadni i veliki šok pandemije koronavirusa i mjere zatvaranja sa ciljem njenog suzbijanja doveli do ozbiljnog pada globalne ekonomije.
“Prema prognozama Svjetske banke, ove godine će doći do pada globalnog rasta za 5,2 odsto. To bi predstavljalo najdublju recesiju od Drugog svjetskog rata, pri čemu bi najveći broj ekonomija doživio najveći pad proizvodnje po stanovniku od 1870. godine”, saopštila je SB.
Očekuje se da, usljed ozbiljnog poremećaja domaće potražnje i ponude, trgovine i finansija, ekonomska aktivnost naprednih ekonomija doživi pad od sedam odsto u ovoj godini.
“Očekuje se da ove godine nova tržišta i ekonomije u razvoju (EMDE) dožive pad 2,5 odsto, što je prvo smanjenje na nivou ove grupe u posljednjih najmanje 60 godina. Očekuje se pad dohotka po stanovniku od 3,6 odsto, zbog čega će se milioni ljudi ove godine suočiti sa ekstremnim siromaštvom”, navodi se u saopštenju.
Najteže su pogođene one zemlje u kojima je pandemija bila najteža i koje se u velikoj mjeri oslanjaju na globalnu trgovinu, turizam, izvoz roba i vanjsko finansiranje.
“Mada će se jačina udara razlikovati od regiona do regiona, sva nova tržišta i ekonomije u razvoju imaju ranjivosti, koje su pojačane usljed vanjskih šokova. Pored toga, prekidi u pristupu školovanju i primarnoj zdravstvenoj zaštiti vjerovatno će imati dugotrajne efekte na razvoj ljudskog kapitala”, rekli su iz SB.
Potpredsjednica SB za ujednačen rast, finansije i institucije, Ceyla Pazarbasioglu, rekla je da je to veoma zabrinjavajuće, jer će kriza vjerovatno ostaviti dugotrajne posljedice i dovesti do krupnih globalnih izazova.
„Prva stavka na dnevnom redu je rješavanje hitnih globalnih zdravstvenih i ekonomskih pitanja. Uz to, globalna zajednica se mora ujediniti kako bi se pronašao način za snažniji oporavak, kako bi izbjegli da se još veći broj ljudi suoči sa siromaštvom i nezaposlenošću”, dodala je Pazarbasioglu.
Prema osnovnoj prognozi, pod pretpostavkom da se pandemija povuče dovoljno da se omogući ukidanje domaćih mjera za ublažavanje do sredine godine u naprednim ekonomijama i nešto kasnije u EMDE, prognozira se da će se globalni rast vratiti na 4,2 odsto u narednoj godini, odnosno na 3,9 odsto za napredne ekonomije i 4,6 odsto za EMDE.
Međutim, izgledi su veoma neizvjesni, a preovlađuju negativni rizici, uključujući mogućnost produženog trajanja pandemije, finansijskog preokreta i povlačenja iz globalnih trgovinskih veza.
“Negativni scenario bi mogao dovesti do pada globalne ekonomije za čak osam odsto ove godine, nakon čega bi uslijedio spori oporavak u narednoj godini, od tek malo iznad jedan odsto, sa smanjenjem proizvodnje u EMDE za skoro pet odsto ove godine”, prognoziraju u SB.
Direktor grupe za izglede u SB, Ayhan Kose, saopštio je da je recesija uzrokovana COVID-19 jedinstvena u više aspekata i vjerovatno će biti najdublja recesija u naprednim ekonomijama od Drugog svjetskog rata i prvi pad proizvodnje u novim i ekonomijama u razvoju u najmanje šest decenija.
„Aktuelna epizoda je već dovela do daleko najbržih i najvećih do sada zabilježenih padova globalnih prognoza rasta. Ako se možemo ravnati prema prošlosti, moguće je da dođe do daljeg pada rasta, što podrazumijeva da će kreatori politika možda morati da budu spremni da primjene dodatne mjere da podrže aktivnost”, poručio je Kose.
Pandemija naglašava hitnu potrebu za djelovanjem na planu zdravstvenih i ekonomskih politika, uključujući globalnu saradnju, kako bi se ublažile posljedice, zaštitile ranjive populacije i ojačali kapaciteti zemlje za sprečavanje i rješavanje sličnih događaja u budućnosti.
"Od ključnog je značaja za nova tržišta i ekonomije u razvoju, koji su posebno ranjivi, da ojačaju sisteme javnog zdravstva, rješavaju izazove neformalnosti i ograničenih zaštitinih mehanizama i sprovedu reforme u cilju generisanja snažnog i održivog rasta nakon što kriza prođe", navodi se u izvještaju.
Ukoliko efekti pandemije potraju, nova tržišta i ekonomije u razvoju koje imaju fiskalni prostor i povoljne uslove finansiranja mogle bi razmotriti dodatne podsticaje.
To bi, kako je saopšteno, trebalo da prate mjere kojima se pomaže kredibilno vraćanje srednjoročne fiskalne održivosti, uključujući mjere kojima se jača fiskalni okvir, unapređuje prikupljanje domaćih prihoda i efikasnost potrošnje, te povećava fiskalna i transparentnost u pogledu duga.
"Transparentnost svih finansijskih obaveza države, instrumenata koji su slični dugu i investicija, predstavlja ključni korak u stvaranju privlačne investicione klime i mogla bi ostvariti značajan napredak ove godine", zaključuje se u izvještaju.