Svjetski dan čistih ruku obilježava se danas, na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije i ove godine se obilježava pod sloganom „Sačuvajmo živote-perimo ruke“, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Glavni cilj obilježavanja ovog dana je razvoj kulture i podizanje svijesti pranja ruku, kako na globalnom tako i na lokalnom nivou.
Ovogodišnja kampanja, posebno izdvaja značaj usluga medicinskih sestara i babica i njihov ključni doprinos u poboljšanju održavanja higijene ruku na pravi način i u pravo vrijeme, kako bi se smanjio broj bolničkih infekcija u
zdravstvenim ustanovama.
Bolničke infekcije su jedan od najčešćih neželjenih događaja zdravstvene njege, a stvaran broj pacijenata sa bolničkom infekcijom je teško utvrditi zbog teškoća u prikupljanju pouzdanih podataka.
Pri tome, mora se naglasiti da se bolničke infekcije mogu prevenirati, uz primjenu ostalih mjera i sprovođenjem postupaka higijene ruku zaposlenih, na pravi način. Higijenom ruku, koja predstavlja vrlo djelotvorene, a jeftine i dostupne mjere, se sprječava prenošenje mikroorganizama, uzročnika bolničkih infekcija, od kojih su poseban problem bakterije otporne na antibiotike. Pravilnom higijenom ruku obezbjeđuje se, ne samo smanjenje broja
bolničkih infekcija, već i restrikcija upotrebe antibiotika, a povećanje bezbjednost pacijenata.
Zbog navedenih činjenica neophodno je obezbijedite mehanizme za konstantno sprovođenje sljedećih mjera: programa edukacije i motivacije zdravstvenih radnika; kontrolisanje i pridržavanje preporuka o higijeni ruku; informisanje pacijenata i članova njihovih porodica o postojećim protokolima higijene ruku; prioriritetizaciju higijene ruku unutar zdravstvenih ustanova i obezbjeđivanje finansijske podrške; snabdijevanje osoblja sa dovoljnom količnom djelotvornih sredstava za higijenu ruku; uvođenje multidisciplinarnog programa koji će kod zdravstvenih radnika poboljšati poštovanje preporuka za higijenu ruku; posebno potenciranje poštovanje preporuka higijene ruku zdravstvenog osoblja na odjeljenjima intenzivne njege; na odeljenjima obezbjeđivanje preparata na bazi alkohola na ulazu u sobe pacijenata, pored kreveta i na drugim dostupnim mjestima; postoji potreba da se sredstva na bazi alkohola bezbjedno lageruju, jer su zapaljiva.
Adekvatno pranje ruku se povezuje sa zaraznim bolestima, koje zauzimaju značajno mjesto na
morbiditetnim listama. Posmatrano po grupama zaraznih bolesti, prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, broj prijavljenih slučajeva obolijevanja u 2018.godini je najveći u grupi respiratornih zaraznih bolesti (ne uključujući obolijevanje od gripa) i čini oko 78 odsto ukupnog broja prijavljenih slučajeva zaraznih bolesti.
Crijevne zarazne bolesti su na drugom mjestu sa učešćem od 11,5 odsto u ukupnom broju oboljelih, a na trećem mjestu su parazitarna oboljenja sa 7,8 odsto. Ostale grupe zaraznih bolesti prisutne su sa vrlo niskim učešćem (2,3).
Trenutna epidemiološka slika izazvana infekcijom virusom COVID-19 jasno ukazuje na značaj adekvatnog pranja ruku u prevenciji i tretmanu zaraznih bolesti.
U cilju smanjenja broja infektivnih bolesti, skreće se pažnja populaciji da ruke obavezno treba prati u sljedećim situacijama:
• Prije i poslije jela;
• Prije pripremanja hrane;
• Prije i poslije hranjenja i presvlačenja beba i male djece;
• Prije i nakon posjete bolesniku;
• Nakon upotrebe toaleta;
• Nakon čišćenja nekog prostora;
• Nakon rukovanja sa otpacima hrane ili pražnjenja smeća;
• Nakon dodirivanja lica, usta ili brisanja nosa;
• Nakon upotrebe cigareta (duvana);
• Nakon vožnje sredstvima javnog prevoza (autobusi, tramvaji, trojelbusi);
• Nakon kontakta sa životinjama;
• Poslije svake aktivnosti prilikom koje se može doći u dodir sa zagađenim predmetima,
naročito u vrijeme proglašenja epidemija zaraznih bolesti (npr. gripa i sl).
Prije pranja ruku važno je podrezati i urediti nokte, jer se ispod njih sakuplja prljavština koja se ne može ukloniti samim postupkom pranja.
Za pravilno pranje ruku potrebno je osigurati toplu, tekuću i zdravstveno ispravnu vodu, tekući sapun, ako se koristi čvrsti sapun, treba ga poslije korišćenja isprati pod mlazom vode i staviti u posudicu za sapun da se ocijedi i osuši i jednokratne papirnate ubruse.
Postupak pranja se sastoji od kvašenja ruku pod mlazom tople vode, nanošenja tekućeg sapuna, utrljavanja sapunske pjene najmanje 20 sekundi. Potrebno je temeljito istrljati ruke, uključujući prostore između prstiju, palčeve i vrhove prstiju. Upravo su ovo dijelovi na koje se ne obraća dovoljno pažnje prilikom pranja ruku, a gotovo sve što dodirujemo činimo vrhovima prstiju i palčevima.
Naročitu pažnju treba obratiti na uklanjanje prljavštine ispod noktiju (preporučuje se upotreba četkice). Pri tome treba paziti na kožicu oko noktiju, jer se ona često oštećuje, pa može doći do infekcije i gnojenja.
Poslije sapunjanja, ruke se ispiru pod mlazom tople vode do uklanjanja tragova sapuna.
Sušenje ruku se obavlja jednokratnim papirnatim ubrusima, koji se poslije upotrebe ubacuju u kantu sa poklopcem. Brisanje ruku peškirima nije preporučljivo, jer su oni najčešće vlažni, čime se omogućava lakše širenje uzročnika bolesti.
U nekim situacijama, poželjno je da se obavi i dezinfekcija ruku, a Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje preparate na bazi etil alkohola.