Penzioneri i korisnici socijalnih primanja moraće svakog mjeseca da prime ono što im pripada, a svi drugi možda i ne, uključujući poslanike i javnu i lokalnu administraciju, poručio je premijer Duško Marković.
On je kazao da će se Vlada truditi da nijedan dan ne zakasni sa isplatama penzionerima i korisnicima socijalne pomoći, što će biti izazov.
„Uradićemo sve, ako budemo mogli uzimaćemo kredite da to ne dovedemo u pitanje. Penzioneri i korisnici socijalnih primanja će morati svakog mjeseca da prime ono što im pripada“, rekao je Marković u Skupštini odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokratske partije (SDP), Raška Konjevića.
Konjevića je zanimalo kako Vlada planira da pomogne 36 hiljada nezaposlenih i skoro 40 hiljada penzionera sa primanjima ispod 200 EUR, jer su u pitanju dvije apsolutno najugorženije kategorije stanovništva.
On je podsjetio da je Vlada u prvom i drugom paketu izdvojila dva miliona EUR direktne socijalne pomoći, mimo redovne.
Marković je saopštio da je za 21 dan aprila zabilježen pad prihoda od oko 30 miliona.
„Lako je reći odatle dajte ovoliko, ovome dajte toliko, ali mi moramo da stvorimo te pare i mi ih stvaramo“, rekao je Marković.
On je poručio da je briga o najranjivijim kategorijama društva uvijek aktuelna tema i u vrhu prioriteta Vlade, a ne samo kada se država suočava sa panedmijom koronavirusa.
„Bitno je voditi računa o održivosti javnih finansija, dakle ne da poklanjamo već da pomognemo u mjeri mogućeg, to jest toliko koliko finansijski sistem u ovom trenutku može podržati plan za oporavak ekonomije“, dodao je Marković.
Prema njegovim riječima, Vlada redovno isplaćuje davanja iz socijalnog osiguranja i socijalne zaštite za blizu 200 hiljada građana.
„Opredijelili smo jednokratnu finansijsku pomoć u iznosu od 50 eura koja je obuhvatila korisnike materijalnog obezbjeđenja porodica i penzionere koji primaju minimalni iznos penzije. Takođe smo omogućili odlaganje plaćanje kredita, pa je tu mogućnost iskoristilo oko 64 hiljade građana i 3,8 hiljada preduzeća“, precizirao je Marković.
Banke su, po tom osnovu, zaustavile naplatu 1,3 milijarde EUR potraživanja.
„Opredijelili smo i subvenciju za novo zapošljavanje u trajanju od šest mjeseci, što će dugoročno podstaći nova zapošljavanja“, kazao je Marković.
On je podsjetio da je Valda u prethodne tri godine otvorila preko 30 hiljada novih radnih mjesta i značajno smanjila nezaposlenost.
Marković smatra da nema dileme da bankarski sektor mora da živi i prilagodi se ovom vremenu, vodeći računa o korisnicima usluga.
„Međutim, očekivanja od bankarskog sektora se ovdje ne završavaju. Banke moraju ostati potentne i sposobne da budu jedan od glavnih stubova oporavka realnog sektora u narednom periodu“, naveo je Marković.
Konjević je kazao da su Srbija, Slovenija, Poljska, Češka, Španija, Francuska, Velika Britanija i Njemačka formirale garantne šeme u kojima učestvuju banke, države i njihove monetarne vlasti.
„Nerealno je očekivati da sada banke, bez neke potpore države, pohrle u finansiranje i kreditiranje privrede. To nije realno, jer je privreda dobrim dijelom uzdrmana“, naveo je Konjević.
On smatra da će u Crnoj Gori biti sve teže naći posao.
Konjević je pitao Markovića i da li misli da bi učestali pozivi na solidarnost i zajendištvo u crnogorskom društvu mogli da dovedu do političke volje da se uvedu posebna poreska opterećenja prema svim građanima koji ne mogu svojim legalnim prihodima da dokažu proijeklo imovine koju posjeduju.
Marković je odgovorio da u zakonodavnom sistemu već postoje uređena pravila i postupci za oduzimanje nelegalno stečene imovine po različitim osnovama, o kojima svjedoči i brojna sudska praksa.
Takođe, uređeno je i utvrđivanje poreske obaveze kada se u postupku kontrole utvrdi da je riječ o obacljanju nelegalne aktivnosti.
„Međutim, ne smijemo upasti u zamku kreiranja očekivanja budžetskih prihoda po osnovu nelegalno stečene imovine. Naš primarni cilj mora biti sprečavanje nezakonitog bogaćenja, a budžetske prihode treba da gradimo na zdravoj poreskoj bazi“, zaključio je Marković.