Na crnogorskog tržištu u ovom trenutku ne postoji opasnost od nestašice brašna, jer je obezbijeđeno dovoljno količina, tvrdi suvlasnik spuškog Montemlina, Žarko Rakčević.
On je Vijestima kazao da Montemlin može da obradi mjesečno dvije hiljade tona pšenice ili 24 hiljade tona na godišnjem nivou, što je blizu četvrtine potreba Crne Gore.
“Nijesmo smanjili proizvodnju, naprotiv, u koordinaciji sa kriznim štabom smo nastojali da trosmjenskim radom pomognemo redovnom snabdijevanju građana, tako da ovih sedmica, kada smo uspjeli da uvezemo nekoliko kompozicija pšenice, radimo punim kapacitetom. U ovom trenutku prerađujemo 80 tona pšenice dnevno i ne vidim opasnost od nestašice“, rekao je Rakčević.
On je dodao da su doprinos dali i sadašnji vlasnici Nikšićkog mlina, koji su ponovo krenuli sa proizvodnjom.
„Razumljivo, bila je ogromna tražnja kada je proglašena pandemija. Trgovački lanci su, takođe, dali veliki doprinos stabilizaciji tržišta i reagovali su brzo i efikasno u teškim okolnostima i uvezeno je brašna i iz Srbije, Bosne i Hercegovine (BiH), Hrvatske, Grčke, Italije i Albanije, tako da ne prijeti opasnost od nestašice u ovom času“, naveo je Rakčević.
U Montemlinu se, osim sa otežanim uvozom pšenice, suočavaju i sa problemom uvoza papirne ambalaže, prevozom, specifičnim vagonima koji su neophodni za prevoz pšenice, kao i karantinom vozača.
“Ova situacija je dovela i do rasta cijena pšenice i kamionskog transporta. Montemlin je i sad kao i u normalnim ekonomskim uslovima cijenom i kvalitetom konkurentan“, dodao je Rakčević.
On je ocijenio da je i ovom prilikom u vanrednim okolnostima, raspršen mit o slobodnom kretanju ljudi, robe i kapitala.
“I ranije sam iznosio viđenje da je mit slobodnog tržišta u Crnoj Gori vrlo raširen. Realnost je značajno drugačija i slobodno kretanje, ljudi, robe i kapitala moguće je u mjeri koliko to odgovara velikim igračima - bilo regionalnim, bilo globalnim. Mi taj ceh naivnosti i neznanja plaćamo, jer je realnost u regionu i svijetu protekcionizam, u većoj ili manjoj mjeri, i to u normalnim okolnostima“, precizirao je Rakčević.
On je dodao da je spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore takva da liči na jednosmjernu ulicu.
“Najčešće u Crnu Goru možete uvesti sve, bez ikakve zaštite i dovoljne provjere standarda kvaliteta, to važi i za brašno. Uvozi se često brašno bez adekvatnih standarda kvaliteta - recimo HACCP. Na drugoj strani, ako pokušate da izvezete i to malo proizvoda sa kojima smo konkurentni, suočavate sa sa brojnim problemima“, rekao je Rakčević.
Prema njegovim riječima, na takav način se destimuliše proizvodnja i izvoz, jer se domaći proizvođači susreću sa velikim brojem carinskih i necarinskih barijera.
Rakčević je kazao da neće otpuštati radnike u mlinu, koji je tehnološki napredan i uz dobru organizaciju 14 ljudi može da opslužuje punu proizvodnju.
“Tokom 17 godina rada, bilo je uspona i padova zbog nelojalne konkurencije i damping cijena, ali ni tada kada smo radili par dana mjesečno nijesmo otpuštali radnike. Oni ovih nedjelja rade punim kapacitetom, zahvalan sam im jer rizikujući inficiranje nesebično doprinose snabdjevenosti crnogorskog tržišta“, naveo je Rakčević.
Montemlin posluje u okviru Šajo grupe i donirao je 100 tona brašna Crvenom krstu za najugroženije građane.
Šajo grupa posluje i u oblasti turizma, koja će biti teško pogođena zbog pandemije koronavirusa.
“U turizmu, koji će biti teško pogođen sa ograničenjem kretanja i putovanja, u krajnje optimističkom scenariju vraćanja u normalu bi se moglo nešto dolazaka očekivati u julu, avgustu i septembru i to sa značajno nižim cijenama i posljednjim momentom odlučivanja. Tako da će to biti težak udar na ekonomiju Crne Gore“, upozorio je Rakčević.