Društvo

DANAS SU CVETI: Verovanja su brojna, a običaje ostavite za neko bolje vreme

Autor mondo.me Izvor mondo.rs

Pravoslavna crkva poslednje nedelje pred Vaskrs slavi svečani ulazak Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim. Narodni običaji više slave prirodu i njeno novo buđenje.

Izvor: Getty Images/ iStock / Getty Images Plus/sedmak

Vernici slave Cveti, praznik sa običajima neraskidivo vezanim za buđenje prirode i bujanje novog života.

Ove godine nećete moći da ih proslavite kao i prethodnih, zbog korona virusa i uvedenih mera zabrane kretanja.

Praznik je ustanovljen još od prvih hrišćanskih vremena, a svečano se proslavlja od trećeg veka nove ere.

Cveti spadaju u pokretni praznik koji se slavi uvek dan posle Lazareve subote - Vrbice.

Ove godine Cveti "padaju" u nedelju, 12. aprila, dok je pravoslavni Vaskrs 19. aprila.

 Prema hrišćanskom predanju, Hristos je, praćen svojim učenicima, krenuo iz Vitanije u Jerusalim. Glas o dolasku Spasitelja i vaskrsenju Lazara Četvorodnevnog brzo se širio, pa su mu se na putu mnogi pridružili.

Na ulazu u Svetu zemlju narod je Isusa dočekao prostirući haljine na put kojim će proći. Mašući granama palme u znak dobrodošlice Spasitelju koji ide u susret voljnim stradanjima, narod je uzvikivao "Osana (slava) sinu Davidovu".

Ulazak Isusa Hrista u Jerusalim naziva se i carskim - "Evo Car tvoj ide tebi krotak".

Uoči ovog praznika, drži se večernja liturgija, vrši se litija sa palmovim grančicama ili vrbama, a osvećuju se u nedelju na jutrenju posle čitanja 50. psalma, posebnom molitvom i kropljenjem bogojavljenskom vodicom.

Praznik Cveti se obeležava u svim hrišćanskim zemljama a Jevanđelisti beleže da je Isus na kapijama grada dočekan s cvećem i listovima palme, koje su mu ljudi bacali pred noge.

Kako je kod nas za palmu suviše hladno, narod se prilagodio i u crkvu se nosi šimšir, tisa, najčešće grančice vrbe.

Među pravoslavcima Cveti važe za jedan od najradosnijih praznika.

OBIČAJI I NARODNA VEROVANJA

Uoči Cveti devojke i deca odlaze u polja i beru cveće, što ove godine nisu bili u mogućnosti usred vanrednog stanja usled korona virusa.

Inaće beru najčešće velike cvetove, da bi bili lepi i krupni, dren da bi bili jaki, ljubičicu, da bi bili mirišljavi i privlačno, vrbove grančice, da svi budu napredni.

Ovo cveće se ne unosi u kuću već se ostavlja u posude sa vodom u dvorištu da prenoći. Ponekad se cveće potapa u vodu u kojoj je zlatno ili srebrno prstenje i onda se tom vodom deca umivaju.Stavlja se i vrbova grančica "za brz napredak", ponegde dren "za zdravlje", a devojke stavljaju i ljubičice, ako ih ima.

Veruje se da onaj ko prvi stigne i ubere cvet dobija pravo na jednu želju koja će mu se sigurno ispuniti ako snažno veruje.

Tagovi