Ugostiteljskim objektima, njihovim dobavljačima, frizerskim i kozmetičkim salonima u ovom trenutku je potrebna podrška države da bi opstali, zadržali radna mjesta i izvukli se iz postojeće situacije, saopštili su vlasnici i menadžeri kompanija u čijem sastavu posluju.
.Oni su Pobjedi kazali da planiraju da zadrže radnike i obezbijede im plate, ali od države traže subvencije, kao i ukidanje i smanjenje pojedinih poreza i taksi.
Ti objekti su morali da prekinu sa radom prije dvije sedmice kada je Nacionalni koordinacioni tim za zarazne bolesti uveo mjere za zaštitu građana od koronavirusa, kojim je, između ostalog, predviđeno zatvaranje ugostiteljskih objekata i frizerskih i kozmetičkih salona.
Poznati podgorički frizer Zoran Vukčević smatra da je situacija kritična i da će se frizeri i kozmetičari, koji rade legalno bez podrške države teško izvući iz aktuelne situacije.
Vukčević u svojih osam salona zapošljava 45 radnika, od čega tri stranca.
“Očekujem pomoć i subvencije od države, kao i da nam se smanje neke dažbine, porez na dodatu vrijednost (PDV) i ukinu pojedine takse kako bi mogli da izađemo iz ove situacije”, kazao je Vukčević.
On je dodao da će morati da se snađe kao bi isplatio plate radnicima, kao i da je povodom toga već aplicirao za novi kredit kod Investiciono-razvojnog fonda (IRF), koji je namijenjen poboljšanju likvidnosti preduzeća.
“Ta kreditna sredstva ću moći samo da iskoristim za plate radnika, a potreban je novac i za nabavku materijala, plaćanje kirija, struje i raznoraznih dažbina“, naveo je Vukčević.
On smatra i da bi država morala da stane na kraj radu „na divlje“ pojedinih frizerskih i kozmetičkih salona, jer su oni registrovani i regularni godinama izloženi nezdravoj i nelojalnoj konkurenciji.
Menadžer hotela i restorana Conte iz Perasta, Darko Kasalica, na pitanje kakva im je strategija, odgovorio je da je nema, već da se čeka da epidemija prođe. Otkazana je cijela predsezona, dobar dio glavne, a ljudi odustaju i od rezervacija za septembar. Iako u lošoj situaciji zbog neizvjesne sezone, ne razmišljaju da otpuštaju zaposlene.
“Radimo tokom cijele godine, imamo 25 stalno zaposlenih i smatramo da je važno da održimo kontinuitet osoblja, jer je u tome naš kvalitet. Nemamo namjeru da otpuštamo ljude, ali u ovakvim okolnostima svi zavisimo od pomoći države”, kazao je Kasalica.
On smatra da će mjere IRF-a biti od velike pomoći, ali da one moraju biti brze i efikasne. Budući da nakon ove, vjerovatno slijedi ekonomska kriza, on je predložio da se ugostitelji oslobode plaćanja poreza i doprinosa za period koji nijesu radili, kao i da im se omogući neki vid bespovratnih subvencija za zarade radnika.
“Optimista sam, nadam se brzom otvaranju našeg objekta kako bi zajedno sa gostima nazdravili u čast prevazilaženja ove krize“, rekao je Kasalica.
Vlasnik podgoričke kafe picerije Venom, Igor Radenović, smatra da će ugostitelji generalno vrlo kratko moći da izdrže trenutnu zabranu rada, ali da će on ipak zadržati radnike i isplaćivati ih.
“Oslanjam se samo na sebe i potrudiću se da iako ne radimo iz svojih izvora isplatim radnicima naredne plate. Neću nikome dati otkaz i boriću se za zaposlene, jer smo u istoj koži i nastavićemo zajedno. Optimista sam, nadam se da će biti bolje“, kazao je Radenović.
On je dodao da Venom trenutno ima 15 zaposlenih. Radenović je govoreći o mogućim načinima pomoći države ugostiteljskom sektoru rekao da bi njemu, od eventualne pomoći trebala samo novčana sredstva za isplatu zaposlenih.
“Meni apsolutno ni za šta drugo ne trebaju sredstva sem da namirim radnike“, poručio je Radenović.
Vlasnik podgoričkog restorana Lanterna, Slobodan Bataković, smatra da će zatvaranje ugostiteljskih objekata imati posljedice po njihovo poslovanje. Ipak, on se nada da bi se te posljedice dale sanirati u narednom periodu, kada se situacija vrati normalnom toku.
“Zavisi kako će se situacija odvijati. Prosto je nezahvalno bilo šta prognozirati u ovom momentu“, rekao je Bataković.
Direktor kompanije G3Spirits, Bojan Leković, čiji je posao u najvećoj mjeri vezan za turizam, odnosno za distribuciju alkoholnih pića ugostiteljskim objektima i hotelima, saopštio je da se kompletna prodaja zaustavila u momentu kada je uvedena zabrana rada.
Imajući u vidu da je riječ o „luksuznoj” robi stala je i prodaja u maloprodajnim objektima, u čemu se vidi nedostatak finansijske moći građana koji kupuju samo osnovne životne namirnice.
To, kako navodi Leković, nije slučaj sa Hrvatskom i Slovenijom, gdje je kupovina tog asortimana nastavljena u maloprodajnim objektima. On je objasnio da je naplata postojećih potraživanja u lancu distribucije koji je vezan za ugostiteljske objekte otežana, skoro pa nemoguća, jer su svi objekti zatvoreni i ne ostvaruju prihode.