Kroz Crnu Goru prošle godine prošlo je između sedam i osam hiljada migranata i izbjeglica, a međunarodnu zaštitu dobilo je pet migranata, rekla je saradnica na projektu iz Građanske alijanse, Aleksandra Vukčević.
Kako je navela, od 1,5 hiljada osoba koje su 2019. godine podnijele zahtjev za azil, njih 72 izašle su na intervjue, a od tog broja pet migranata dobilo je međunarodnu zaštitu.
Vukčević je agenciji MINA kazala da je u Crnoj Gori prošle godine bio znatno veći broj migranata u odnosu na 2018, kada je kroz državu prošlo oko 4,5 hiljada migranata i izbjeglica.
„Prošle godine, ta cifra se kretala između sedam i osam hiljada, za razliku od 2018, kada je iznosila 4,5 hiljada osoba“, rekla je Vukčević.
Prema njenim riječima, najviše osoba podnijelo je zahtjev za azil, kako bi osigurali legalni boravak u Crnoj Gori, jer podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu oni stiču pravo na legalan boravak i ostala prava koja su im propisana Zakonom.
"Ostala prava su prihvat u jednom od dva kampa, besplatna pravna pomoć i medicinska zaštita, a ukoliko se radi o porodicama oni imaju pravo na besplatano osnovno i srednje obrazovanje“, kazala je Vukčević.
Kako je objasnila, osim prava, migranti imaju obaveze kojih moraju da se pridržavaju.
"To se odnosi na poštovanje Ustava i zakona Crne Gore, davanje istinitih informacija, otisaka prstiju prilikom registracije i davanje ostalih informacija koje su neophodne u cilju provjere njihovih indentiteta", navela je Vukčević.
Ona je kazala da u Crnoj Gori postoje dva kampa - Centar za prihvat stranaca u Spužu i alternativni smještaj na Koniku.
"U Centru za prihvat stranaca u Spužu ima mjesta za 100 osoba, dok je ta brojka na Koniku veća", rekla je Vukčević.
Ona je kazala da je prošle godine broj migranata koje su u jednom danu boravili u jednom od kampova bio između 200 i 400.
“Pored legalnog boravka i slobode kretanja u Crnoj Gori, te osobe imaju prava na rad, koje stiču u roku od devet mjeseci nakon podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu”, objasnila je Vukčević.
Kako je dodala, osobe koja su dobile međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori imaju pravo na "jedinstvo porodice".
"To znači da one svoju porodicu koju su ostavile u državama porijekla mogu da dovedu u Crnu Goru i da njihovi članovi porodica imaju pravo na međunarodnu zaštitu", objasnila je Vukčević.