Koronavirus nije smrtonosan kao drugi virusi, poput SARS-a i MERS-a, ali je zarazniji od njih, kazala je direktorica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajović.
Kako je rekla, to su pokazali podaci koji su urađeni na osnovu analize potvrđenih slučajeva obolijevanja i umiranja
Prvi slučaj infekcije koronavirusom potvrđen je u srijedu u Hrvatskoj, dok u Italija raste broj oboljelih, ali i smrtnih slučajeva. U Crnoj Gori pod nadzorom su, prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje, 184 osobe.
Brajović je za Pobjedu kazala da se, na osnovu posljednjih podataka, smrtnost u slučaju oboljelih od koronavirusa kreće od dva do četiri odsto, što je, kako dodaje, značajno niže od smrtnosti od SARS-a (9.5 odsto), MERS-a (35 odsto) ili ebole 2014. godine (50 odsto).
Ona ističe i da prema procjenama SZO-a svake godine, od komplikacija nastalih usljed obolijevanja od influence, odnosno sezonskog gripa, u svijetu umre do 650 hiljada osoba, što predstavlja smrtnost od 0.1 odsto na globalnom nivou.
"Ono što je takođe značajna razlika u odnosu na koronavirus jeste što je influenca dobro poznati virus, virus koji epidemiolozi jako dobro znaju i zahvaljujući tome kao naučna zajednica bili smo sposobni da ponudimo vakcinu, što svakako utiče na smrtnost“, rekla je Brajović.
Međutim, kako je kazala, i u ovom slučaju i danas se dešava da zbog špekulacija, skepse, neinformisanosti ljudi i dalje pored bezbjedne efikasne vakcine svoj život izlažu opasnosti.
Prema njenim riječima, kada se govori o koronavirusu, nema ni lijeka, ni vakcine.
Brajović je ponovila da je novi koronavirus zarazniji od MERS-a i SARS-a i da je preliminarna stopa reprodukcije, odnosno prosječan broj sekundarnih slučajeva koji se registruju u populaciji kreće od 1.4 do 4.9.
"To znači da se virus može prenijeti sa jedne zaražne osobe na novih pet zdravih osoba", kazala je Brajović.
Obolijevanje u populaciji djece, dodala je ona, bilo je rijetkost, ali je odbacila neke špekulacije o tome da u većem stepenu obolijevaju muškarci u odnosu na žene.
Brajović je naglasila da svi raspoloživi podaci potvrđuju da je rizik najveći za stare osobe sa hroničnim oboljenjem, odnosno sa oslabljenim imunim sistemom.