Zakon o radu, koji je u decembru usvojen u parlamentu, poboljšan je u više oblasti, između ostalog Opštem kolektivnom i ugovoru o radu na određeno, godišnjem odmoru, stručnom osposobljavanju i zaštiti zbog trudnoće i njege djeteta.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković, kazao je krajem decembra, na sjednici Glavnog odbora te sindikalne centrale, da Opšti kolektivni ugovor, iako u drugim državama nije ustanovljen, garantuje brojna prava zaposlenima.
„Ta prava su plaćeno odustvo, veći broj dana godišnjeg odmora, minuli rad, koeficijent složenosti radnog mjesta, uvećanje zarade po osnovu prekovremenog, noćnog i prazničnog rada, otpremnina prilikom odlaska u penziju, jednokratna novčana pomoć i plaćeni sati za rad predstavnika sindikata“, kazao je Keković na sjednici, na kojoj je članstvo upoznao sa glavnim postignućima Zakona o radu.
Kada je u pitanju Akt o sistematizaciji radnih mjesta, taj dokument je propisan kao obavezan akt kod poslodavca kojim se utvrđuje radno mjesto, opis posla, broj izvršilaca i stručna kvalifikacija.
„On je značajan zbog lakšeg postupanja Inspekcije rada u suzbijanju rada na crno, kao i zbog zaštite dostojanstva profesije i prava zaposlenog da obavlja poslove radnog mjesta za koje je zaposlen“, navodi se u prezentaciji.
Kod ugovora o radu na određeno vrijeme, poslodavac sa istim zaposlenim ne može da zaključi jedan ili više ugovora, ako je njihovo trajanje, neprekidno ili sa prekidima, duže od tri godine.
„U period od tri godine ulazi i vrijeme koje je zaposleni bio privremeno ustupljen kod poslodavca preko agencije za ustupanje zaposlenih“, dodaje se u prezentaciji.
Zaposleni se, prema odredbama Zakona o radu, ne može odreći prava na godišnji odmor, niti to pravo može da mu se uskrati.
„Pravo na godišnji odmor ne može da se zamijeni novčanom naknadom, osim u slučaju prestanka radnog odnosa“, navodi se u prezentaciji.
Poslodavac koji organizuje rad u dane državnih i vjerskih praznika, u skladu sa Zakonom, dužan je da o tome donese pisanu odluku i obavijesti zaposlene, sindikat kod poslodavca i Inspekciju rada, u roku od tri dana prije početka rada.
U slučaju da su zaposleni angažovani preko agencije obaveza obavještavanja je na korisniku.
Zaposleni je, prema Zakonu o radu, dužan da se, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama procesa rada, stručno osposobljava i usavršava za rad.
„Troškovi stručnog osposobljavanja i usavršavanja obezbjeđuju se iz sredstava poslodavca i drugih izvora, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom“, dodaje se u prezentaciji.
Takođe, stručno osposobljavanje obavlja se, po pravilu, u toku radnog vremena, ukoliko se poslodavac i zaposleni drugačije ne dogovore.
Zakonom je definisano da se bruto zarada zaposlenog sastoji od osnovne zarade, njenog posebnog dijela, uvećanja i dijela zarade po osnovu radnog učinka ukoliko je ostvaren.
„Zarada i naknada zarade isplaćuju se u novcu, na tekući račun zaposlenog, u rokovima utvrđenim kolektivnim i ugovorom o radu, najmanje jednom mjesečno”, navodi se u prezentaciji.
Poslodavac je dužan da zaposlenom uruči obračun zarade do kraja mjeseca za prethodni.
Zakon propisuje da žena u toku trudnoće ima pravo na jedan dan odsustva sa rada u toku mjeseca zbog obavljanja prenatalnih pregleda, ako posebnim propisom nije drugačije određeno. Ona je dužna da obavijesti poslodavca tri dana prije zakazanog vremena za prenatalni pregled i na njegov zahtjev da mu dostavi dokaz o obavljenom pregledu.
Poslodavac ne može da otkaže ugovor o radu zaposlenoj ženi u toku trudnoće i korišćenja prava na porodiljsko i roditeljsko odsustvo.
Za vrijeme odsustva sa rada zbog njege djeteta, održavanja trudnoće, korišćenja porodiljskog, roditeljskog, usvojiteljskog i hraniteljskog odsustva poslodavac ne može zaposlenog proglasiti osobom za čijim radom je prestala potreba.
Na osnovu nalaza i preporuke nadležnog doktora medicine, ženi za vrijeme trudnoće i dok doji dijete, a koja radi na poslovima koji mogu da ugroze njen život i zdravlje, odnosno zdravlje djeteta i nerođenog djeteta, poslodavac je dužan da ponudi privremeno raspoređivanje na druge odgovarajuće poslove.
„Ako poslodavac nije u mogućnosti da zaposlenoj ženi obezbijedi raspored na drugi odgovarajući posao, a po nalazu doktora obavljanje poslova njenog radnog mjesta može da ugrozi njeno ili zdravlje djeteta ili nerođenog djeteta, zaposlena žena ima pravo na odsustvo, uz naknadu zarade u skladu sa kolektivnim ugovorom, koja ne može da bude manja od naknade koju bi zaposlena ostvarila da je na svom radnom mjestu”, navodi se u prezentaciji.
Poslodavac je dužan da po isteku porodiljskog, odnosno roditeljskog odsustva obezbijedi povratak na isto ili na odgovarajuće radno mjesto sa najmanje istom zaradom.
Zakon takođe propisuje da novčana potraživanja iz rada zastarijevaju u roku od četiri godine od dana nastanka obaveze, dok potraživanja koja se odnose na obavezu uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ne zastarijevaju.
Zakon propisuje nove disciplinske mjere za povredu radne obaveze, i to novčanu kazna za težu povredu i uslovni prestanak radnog odnosa.
Uvedena je i obaveza poslodavca da zaposlenima dostavi odluku o rasporedu radnog vremena i po smjenama, najmanje sedam dana unaprijed.
Time se otvara prostor za kontrolu od Inspekcije rada.
Takođe, obračun zarade ubuduće će imati snagu izvršne isprave.
Prema Zakonu o radu, radni odnos se ne može produžavatai nakon 67 godina života, dok poslodavac u realnom sektoru nema obavezu javnog oglašavanja slobodnog radnog mjesta.