Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica Dnevnim novinama rekla da će ovu godinu obilježiti i nastavak usklađivanja prakse Vrhovnog suda sa praksom Evropskog suda za ljudska prava
Sudijska 2019. godina bila je izuzetno zahtjevna i donijela je niz izazova sa kojima se sudstvo vješto izborilo, kazala je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, navodeći da će ovu godinu obilježiti transparentnost sudova i smanjenje broja “starih” predmeta kod prvostepenih sudova.
Medenica je Dnevnim novinama rekla da će ovu godinu obilježiti i nastavak usklađivanja prakse Vrhovnog suda sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, ispunjavanje obaveza u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24, najveća otvorenost u dijalogu sa predstavnicima Evropske komisije i rješavanje predmeta, koji su bili u fokusu javnosti.
Kako je navela, rezultati svih sudova u prethodnoj godini su solidni, imajući u vidu da su se oni uspješno uhvatili u koštac sa starim predmetima.
“Prošla godina je bila godina rješavanja starih predmeta, jer nam je cilj da u ovoj “očistimo sudijske stolove” od starih predmeta i ostvarimo punu efikasnost, kako bismo ispunili očekivanja građana i preduprijedili kršenje prava na suđenja u razumnom roku”, rekla je Medenica.
Ona je navela da su uz pomoć međunarodnih partnera iz projekta “Eurol” identifikovali prepreke za pravovremeno rješavanje sporova, zbog čega su održali sastanak sa predstavnicima Uprave policije, Uprave za nekretnine, Udruženja sudskih vještaka i Pošte Crne Gore.
Medenica je rekla da su u aktivnom dijalogu usvojili zaključke koji će direktno doprinijeti efikasnosti sudstva i dodala da je uvjerena da će neposrednom komunikacijom i ubuduće rješavati sve izazove koje primjećuju u praksi.
Upitana koji su konkretni učinci sudova u prošloj godini i da li je unaprijeđen njihov rad, ona je odgovorila da je uvjerena da su na svakom polju unaprijedili status sudstva za ljestvicu više, u korist građana, prvenstveno kada su u pitanju zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda, zaštita prava oštećenih i žrtava u krivičnom postupku, transparentnost rada sudova i odgovornost sudija.
“Kreativni pristup Vrhovnog suda u osmišljavanju novih sudskih politika i u rješavanju izazova u praksi je karakteristika koja je bila dominantno izražena u prošloj godini”, rekla je Medenica.
Kako je navela, članstvo u Mreži najviših sudova omogućava Vrhovnom sudu da bude obaviješten o najnovijoj praksi i aktuelnim pravnim pitanjima pred Evropskim sudom.
Medenica je rekla da pripremaju i aktivnosti usmjerene na približavanje sudijama prakse Suda pravde Evropske unije (EU).
“U susret našem članstvu u EU, cijenimo da je potrebno blagovremeno upoznavanje sa praksom suda koji rješava sporove koji su u nadležnosti Unije”, dodala je Medenica.
Ona je kazala da je reforma transparentnosti, kao ambiciozan projekat najvišeg suda u državi, započela u prethodnoj godini, kada su osmislili rad Službe za odnose sa javnošću, u Komunikacionom protokolu sudova (KOPS).
Protokol je, kako je navela Medenica, jedinstven u regionu, jer se u formi posebnog dokumenta, na detaljan i kvalitetan način, u skladu sa svim relevantnim standardima, a po uzoru na praksu sudova iz država članica EU, predviđa osnivanje posebne Službe pri Vrhovnom sudu.
Ona je objasnila da će služba biti sastavljena od sudija-portparola iz svih sudova Crne Gore, a njima će pomagati u radu medijski konsultant, uz podršku tehničkog lica.
Medenica je kazala da će služba početi da radi do kraja ove godine, a nakon toga organizovaće se zajedničke obuke za sudije-portparole i novinare, koji prate rad pravosuđa.
Ona je istakla da pravilno i potpuno izvještavanje o radu sudova od strane medija, kao i praktivni pristup Službe čine okosnicu njihove reforme transparentnosti.
Medenica je kazala da vjeruje da će primjenom novog Protokola u budućnosti proaktivno graditi sadržajnije odnose na relaciji sudstvo-mediji, a u cilju unapređenja povjerenja javnosti u sudstvo.
“U prvom planu rada Vrhovnog suda je građanin i u tom interesu preduzimamo sve aktivnosti”, naglasila je Medenica.
Ona je podsjetila da su pored Protokola usvojili i Kućni red, kojim su osnažili transparentnost rada Vrhovnog i Apelacionog suda Crne Gore i podgoričkog Višeg suda, ali i bezbjednosne uslove i unutrašnji red u zgradi u kojoj je sjedište tri najviša suda.
Medenica je kazala da će nastaviti sa primjenom standarda prilagođavanja prostora osobama sa invaliditetom i pribaviti posebnu tehniku za Brajevo pismo, koja će biti na usluzi strankama u Vrhovnom sudu, a za potrebe svih sudova.
“Nakon što smo obezbijedili lift i rampu, obezbijedićemo bolje i lakše kretanje kroz zgradu, tako što će se predvidjeti putokazi u našoj zgradi i oznake prostorija na Brajevom pismu”, navela je Medenica.
Kako je kazala, imajući u vidu ozbiljnost posljedica koje mogu da trpe žrtve krivičnih djela trgovine ljudima i nasilja u porodici, Vrhovni posebnu pažnju posvećuje preduzimanju mjera u cilju zaštite prava i unapređenju položaja žrtava i svjedoka tokom trajanja sudskih postupaka.
Uloga suda, kako je rekla, ne smije da se svodi samo na ocjenu svih iznijetih dokaza i donošenju odluke o krivici ili nevinosti optuženoga.
“Od posebnog značaja je i da se obezbijedi da oštećeni kao tužilac (ili svjedok) ne osjeća nelagodu zbog pojavljivanja na sudu. U tome se ogleda značajno učešće Vrhovnog suda, koji ima zadatak da obezbijedi da se sve žrtve osjećaju sigurno pred sudom, da ne budu izložene prijetnjama prije, tokom i nakon suđenja”, rekla je Medenica.
Ona je podsjetila da su u svim crnogorskim sudovima nadležnim za postupanje u predmetima trgovine ljudima i nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, formirane Službe za podršku oštećenima/svjedocima.
Kako je objasnila Medenica, usluge koje pružaju posebno ovlašćene osobe u Službama za podršku treba da služe smanjivanju sekundarne viktimizacije žrtava na sudu, kao i tome da se prava svih žrtava poštuju bez diskriminacije po bilo kojem osnovu.
“Uprkos postignutom napretku, potrebno je obezbijediti i druge uslove kojima bi se žrtvama i svjedocima garantovala bezbjednost i zaštita od sekundarne viktimizacije”, navela je Medenica.
Ona je dodala da uređenje prostora i obezbjeđivanje posebnih čekaonica za te kategorije učesnika sudskog postupka predstavlja problem, za koji su neophodna i organizaciona i finansijska sredstva.
Medenica je kazala da i pored nedostatka prostora i neodgovarajućih infrastrukturnih rješenja sudovi navedene probleme prevazilaze putem korišćenja određenih prostorija suda, preduzimajući tako mjere da se izbjegne susret žrtve i učinioca krivičnog djela.
“Uporedo sa ovim aktivnostima, preduzimamo posebne napore za obezbjeđenje prostorija koje će biti stvorene “po mjeri djeteta”, za osobe najmlađe životne dobi, koja su učinioci krivičnih djela u krivičnom postupku i učesnici u krivičnom i građanskom postupku”, dodala je Medenica.
Kako je kazala, dodatni mehanizam koji može da utiče na unapređenje integriteta u sudstvu su predstavke, odnosno pritužbe građana na rad sudija.
“Na osnovu obrazloženih navoda iz pritužbi građana, lično sam inicirala postupke za utvrđivanje povrede Etičkog kodeksa, u kojima je kasnije nadležna komisija utvrdila povrede”, rekla je Medenica.
Kako je navela, tako će postupati i ubuduće, jer cilj podnošenja inicijative nije lično usmjeren ni protiv jednog sudije, već protiv svakog ponašanja pojedinca u sudskom sistemu koje nije u skladu sa pravilima Etičkog kodeksa i pravilima o disciplinskoj odgovornosti.
“Koristim priliku da ohrabrim sve građane da u dobroj vjeri podnesu pritužbe, u kojima će iznijeti konkretne navode o nepoštovanju pravila iz Etičkog kodeksa ili ukazati na postojanje disciplinskog prekršaja”, navela je Medenica.
Kako je istakla, unaprijeđen integritet u sudstvu, u saradnji sa građanima, cilj je kojem teže na obostrano zadovoljstvo.