Osnivanje start-up-a u Crnoj Gori dosta zahtjevan posao

„Samo da bi osnovao firmu, odmah prvog mjeseca, čovjek ima obaveze u minimalnom iznosu od 150 eura za poreze i doprinose za direktora, a onda i obaveze za računovođu i ostale stvari. To je biznis barijera za ljude koji tek počinju“, rekao je Radunović agenciji Mina-business.

On je firmu Codingo, koja se bavi izradom mobilnih i veb aplikacija i sistema, osnovao prije četiri godine.

„Mi smo izašli iz tog perioda kada je teško, ali mogu zamisliti kako je onima koji tek sada kreću u sve to“, dodao je Radunović.

Još jedan problem, kako je kazao, su visoki porezi i doprinosi na zarade.

„Svaki start-up treba da ima svoje zaposlene i treba nekog programera i ako je to neki programer koji malo više zna, minimalna plata koja treba njemu da se da je hiljadu eura neto. Na tih hiljadu eura ide još 700 eura doprinosa državi, što je bruto 1,7 hiljada eura“, precizirao je Radunović.

Takvi nameti, kako tvrdi, ne postoje nigdje u regionu, a da se ne govori o Americi ili nekim drugim zemljama.

„Još jedna bitna prepreka je nepostojanje sistema plaćanja. Mi moramo da se dovijamo kako da naplatimo naše usluge kod stranih klijenata, jer nemamo PayPal, ni Stripe, nemamo ništa što razvijene države imaju i to je velika prepreka. To nas forsira da, uz firmu koju imamo u Crnoj Gori, moramo da otvorimo još jednu u Americi ili Estoniji samo da bismo mogli da obavljamo usluge plaćanja“, saopštio je Radunović.

Govoreći o svojim počecima u stvaranju Codinga, Radunović je rekao da su počeli kao agencija, koja se bavi razvojem softvera za strane klijente.

„To sve radimo kako bismo stvorili kapital za naše projekte koje radimo. Mi radimo od nule, nemamo investicije nekih investitora, nego sami pravimo kapital koji kasnije ulažemo u naše projekte koje razvijamo“, objasnio je Radunović.

Codingo radi sisteme za klijente, odnosno e-mail marketinške i prodajne sisteme.

„Radimo za Amazon na način da pravimo sisteme za ljude i američke firme koje prodaju na Amazonu, koji njima omogućavaju veću prodaju“, naveo je Radunović.

On je kazao da na samom početku nije bilo jednostavno, posebno kada krenu da se angažuju ljudi i sklapaju ugovori o radu.

„Onda imate fiksne obaveze i troškove i iz mjeseca u mjesec možete imati samo veće obaveze. Tu su i nervoza oko planiranja finansija, priliva i svega ostalog, ali sve to jednim dobrim planiranjem može da se izbjegne“, tvrdi Radunović.

Konkurencije, kako je dodao, nema, štaviše bilo bi dobro da je ima.

„Iz ove niše kojom se mi bavimo to je tek nešto na pomolu. Ja čak podstičem ostale da uđu u istu nišu, jer onda možemo veće kolače da zagrabimo kad nas ima više. Svi se bave nekim svojim biznis nišama, odvojenim, i tu trenutno nema neke saradnje i sinergije. Ali su u posljednja tri mjeseca počela neka okupljanja u M:tel Digitalnoj fabrici. Mislim da će se dešavati neke saradnje i vjerovatno zajednički izlasci na strana tržišta“, smatra Radunović.

On je sve one koji žele da pokrenu neki start-up savjetovao da krenu prvo da rade za strane kompanije, ili od kuće ili da odu negdje u inostranstvo da vide ostale biznis niše, kao i probleme sa kojima se ti biznisi susrijeću.

„Jedino tako mogu da dobiju dobre biznis ideje. Trenutno u Crnoj Gori imamo puno ljudi kojima jednostavno padne ideja neka na pamet, ali ta ideja nije nastala iz nekog problema koji realni biznis ima. Oni treba da rade sa realnim biznisom, da vide koje oni probleme imaju i da u tom segmentu naprave neko svoje rješenje koje kasnije mogu da prodaju“, poručio je Radunović.

To je jedini pravi način, iako, kako je rekao, postoje i drugi načini, poput uzimanja investicija, što je dosta popularna priča.

„Međutim, bolje je uzeti investiciju u kasnijem periodu, za širenje, kada se kompanija već malo izgradi, nego za početni neki period i izgubiti fokus. Takođe, ne treba preduzimati rizike za koje nijesmo sigurni da ćemo ih preživjeti, ne širiti se previše brzo, ne ići previše agresivno, već onoliko koliko mi smatramo da možemo“, zaključio je Radunović.