U prošloj godini su, protiv javnih izvršitelja, pokrenuta samo dva disciplinska postupka, i nadzor nad njihovim radom, nije dao rezultate, ali je došlo do značajnih pomaka u kontekstu efikasnosti njihovog rada.
To je saopšteno na panel diskusiji „Rezultati i izazovi u radu javnih izvršitelja i izvršenju sudskih odluka u Crnoj Gori“, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Izvršna direktorica CeMI-ja Ana Nenezić kazala je da su efikasan i odgovoran rad javnih izvršitelja temelj sistema izvršenja sudskih odluka, prenosi PR Centar.
„Fokus izvještaja je na efikasnosti i djelotvornosti rješenja koja su uvedena izmjenama Zakona o javnim izvršiteljima tokom 2017. i 2019. godine, prevashodno mislim na sistem ravnomjerne raspodjele predmeta izvršenja javnim izvršiteljima u predmetima u kojima je izvršni povjerilac državni organ, dopune koje se odnose na unaprjeđenje profesionalizam i stručnost javnih izvršitelja, disciplinske odgovornosti“, navela je Nenezić.
Ona je podsjetila da je izmjenama iz ove godine uvedena obaveza javnim izvršiteljima da prijavljuju izvještaje o imovini i prihodima Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK).
Ona je ukazala da je u toku prošle godine, po godišnjem izvještaju o radu javnih izvršitelja koji je pripremila i objavila Komora javnih izvršitelja Crne Gore, ukupan broj predmeta u radu bio 72.218, dok je, kako je navela, ukupan broj riješenih predmeta 25.566, odnosno neriješenih 46.652.
„Ukupno potraživanje javnih izvršitelja bilo je 331,069 miliona eura, dok je iznos sredstava naplaćenih u postupku izvršenja bio 107,539,732.3. Ukupan iznos troškova i nagrada javnih izvršitelja, tokom 2018. godine, bio je 4,787,480.02. Međutim, ukoliko se prate podaci Ministarstvo pravde koje je pripremilo detaljnu Analizu efikasnosti funkcionisanja sistema izvršenja za 2018. godinu, ovo podaci se u značajnom razlikuju i vrlo je teško napraviti uporednu analizu ovih podataka“, rekla je Nenezić.
Prema njenim riječima, postoji disproporcija u broju predmeta koje u radu imaju javni izvršitelji. Generalni direktor Direktorata za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde, Ibrahim Smailović, kazao je da je, kako bi se sagledavao rad javnih izvršitelja, a u skladu sa Akcionim planom za implementaciju strateških dokumenata koje je Crna Gora kontinuirano donosila u prethodnoj deceniji u pravcu reforme pravosudnog sistema, predviđena izrada godišnje analize efikasnosti funkcionisanja sistema izvršenja.
„Jedna od takvih analiza je ona koja se odnosi na 2018. godinu, a u kojoj je obuhvaćen period rada javnih izvršitelja od 1. januara 2018. godine do 31. decembra 2018. godine. Ta analiza je usvojena na sjednici Vlade ove godine“, naveo je Smailović. On smatra da je jačanje povjerenja u službu javnih izvršitelja moguće postići „samo zakonitim i odgovornim radom, i profesionalnim odnosom prema svojim obavezama“.
„Od 2014. godine smo podnosili prijedloge za disciplinske postupke, kao i obavještavali nadležno tužilaštvo postupanju javnog izvršitelja kako bi se procijenilo da li su se u radu javnog izvršitelja stekli elementi bića krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti“, kazao je Smailović.
On je istakao da je Ministarstvo, od 2015. godine zaključno sa decembrom tekuće godine, podnijelo 19 prijedloga za pokretanje disiciplinskog postupka protiv javnih izvršitelja. Predsjednik komore Javnih izvršitelja Crne Gore, Vidak Latković, kazao je da su u toj komori bili svjesni zakonske odgovornosti da je potrebno jačati samoregulatornu funkciju.
„Osnovali smo Komisiju za kontrolu rada javnih izvršitelja, koja je u ovoj godini izvršila kontrolu gotovo svih kancelarija javnih izvršitelja, osim kancelarije javnih izvršitelja, imenovanih za osnovne sudove u Baru i Kotoru“, naveo je Latković. On je rekao da je posjećeno i nekoliko kancelarija za koje postoji viši stepen rizika za nepravilnosti u radu od strane pravosudnih inspektora Ministarstva pravde i Komisije Komore javnih izvršitelja. „Što se tiče disciplnske odgovornosti, smatram da smo za pet godina rada imali jedan efikasan sistem disciplinske odgovornosti.
Činjenica je da je vođeno 38 disciplinskih postupaka. 15 postupaka je pokrenulo Ministarstvo pravde, a sve ostale je pokrenula Komora. To govori o tome da je i Komora svjesna obaveze da jedino možemo štiti profesiju ako se samokontrolišemo i samoprocesuiramo“, naveo je Latković. On smatra da je uvođenjem ravnomjerne raspodjele, koja se odnosi na organe javne uprave, učinjen značajan napredak, kao i da je dodatno unaprijeđena finansijska održivost manjih kancelarija.
„Vodi se rasprava da li je potrebno to na nivou cijele komore i svih predmeta“, rekao je Latković. Projekt koordinator u CeMI-ju Ivan Vukčević je, predstavljajući preporuke CeMI-jeve analize, rekao da Komora javnih izvršitelja treba da pronađe model po kome će se članarine javnim izvršiteljima u Komori obračunavati srazmjerno njihovim godišnjim prihodima.
„Uz obavezno javno dostupno finansijsko izvještavanje o prihodima i rashodima Komore treba uvesti obavezu da budu prikazani troškovi po osnovu nadoknada za rad svakog člana organa Komore na godišnjem nivou“, rekao je Vukčević. On je rekao da Ministarstvo pravde treba da ojača kapacitete za sprovođenje efikasnog nadzora nad radom javnih izvršitelja. „Nadzor treba da se sprovodi u kontinuitetu, uz uspostavljanje detaljne metodologije praćenja rada javnih izvršitelja shodno kojoj inspektori Ministarstva postupaju“, naveo je Vukčević. On je kazao da bi, predsjednici sudova, trebalo da proaktivnije koriste mogućnost iniciranja postupka nadzora nad zakonitošću rada javnih izvršitelja u skladu Zakonom o javnim izvršiteljima. „Neophodno je inicirati razgovore na nivou Komore javnih izvršitelja, Ministarstva pravde i predsjednika svih sudova u Crnoj Gori na kome će se razmotriti usvajanje protokola/procedure u slučaju podnošenja pritužbi na rad javnih izvršitelja nadležnim sudovima“, zaključio je Vukčević. Panel diskusija je organizovana u okviru projekta “Reforma pravosuđa: unaprjeđivanje kapaciteta organizacija civilnog društva u oblasti doprinosa očuvanju integriteta pravosuđa”, kojeg realizuje CeMI, u saradnji sa partnerima CEDEM-om i Mrežom za afirmaciju evropskih integracionih procesa, a uz podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore.