U Crnoj Gori je ukinuto dopunsko zdravstveno osiguranje, na osnovu izmjena Zakona, koje je usvojio parlament.
Obrazloženo je da je Analiza opravdanosti sprovođenja i ostvarivanja prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja ukazala na otežane ekonomske mogućnosti i nezainteresovanost građana za taj oblik osiguranja.
Izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju usvojio je parlament u petak.
Navodi se da je primjena Zakona o zdravstvenom osiguranju iz 2016. godine, sa izmjenama iz 2017. i 2018. godine pokazala određene probleme i nejasnoće.
"Analizom opravdanosti sprovođenja i ostvarlvanja prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja, koju je uradilo Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje i Agencjom za nadzor oslguranja, utvrđena je opravdanost ukidanja dopunskog zdravstvenog osiguranja", kaže se u obrazloženju.
Vlada Crne Gore je ranije donijela zaključak da se pristupi izmjenama i dopunama važećeg Zakona o zdravstvenom osiguranju, kojim treba ukinuti ovaj vid osiguranja.
Kako se navodi, ukazala se potreba zakonskog propisivanja učešće osiguranika u troškovima korišćenja zdravstvene zaštite (participacija), koja se u praksi već i primjenjuje, na osnovu Odluke o učešću osiguranika u troškovima korišćenja zdravstvene zaštite.
Početak sprovođenja ovog oblika osiguranja je dva puta odlagan i još nije uveden.
"Zakonom o zdravstvenom osiguranju iz 2016. godine propisano je da se na dopunsko zdravstveno osiguranje mogu osigurati lica koja su osigurana u obaveznom zdravstvenom osiguranju i to za iznos 20 odsto cijene zdravstvene usluge, dok 80 odsto cijene zdravstvene usluge pokriva obavezno zdravstveno osiguranje", kaže se u obrazloženju izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Ako se osiguranik ne osigura u dopunskom zdravstvenom osiguranju u obavezi je da plati razliku do punog iznosa cijene zdravstvene usluge, po ispostavljenom računu zdravstvene ustanove, a najviše u visini dvije prosječne neto zarade u Crnoj Gori.
Uvođenje dopunskog zdravstvenog osiguranja podrazumijeva obezbjeđivanje određenih preduslova, u organizacionom, kadrovskom, tehničkom i prostornom smislu, uz adekvatno obezbjeđivanje informatičke podrske.
"Više od 72 odsto osiguranika su oslobođeni plaćanja doplate za zdravstvene usluge, pa ne ulaze u dopunsko zdravstveno osiguranje, dok su 27,81 odsto osiguranika potencijalni osiguranici dopunskog zdravstvenog osiguranja, što je približno jednako broju zaposlenih nosilaca osiguranja, kojih je 27,71 odsto", kaže se u obrazloženju.
Zaključuje se da je uvođenje dopunskog zdravstvenog osiguranja finansijski neisplativo, a izazvalo bi, kako se navodi, i određenu neprihvatljivost od građana.