Iz ASK su za „Dan“ potvrdili da Armenko i Ružičić nijesu podnosile zahtjev za mišljenje o postojanju sukoba interesa. Naveli su da Agencija takva mišljenja daje isključivo na zahtjev, ali i da će provjeriti navode i okolnosti ovog slučaja.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko i sutkinja Jelena Ružičić, koje su stanove kupile pod povlašćenim uslovima na osnovu Zakona o održavanju stambenih zgrada, nijesu se obraćale Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) radi dobijanja mišljenja o mogućem sukobu interesa. To pitanje otvoreno je nakon što je Ustavni sud u junu proglasio neustavnim pojedine odredbe zakona, a potom pokrenuo postupak preispitivanja ranije odluke.
Iz ASK su za „Dan“ potvrdili da Armenko i Ružičić nijesu podnosile zahtjev za mišljenje o postojanju sukoba interesa. Naveli su da Agencija takva mišljenja daje isključivo na zahtjev, ali i da će provjeriti navode i okolnosti ovog slučaja.
– Ukoliko utvrdi da postoji zakonski osnov, Agencija će pokrenuti upravni postupak po službenoj dužnosti – saopštili su iz ASK.
S druge strane, iz Ustavnog suda tvrde da za sudije važe posebna pravila propisana Zakonom o Ustavnom sudu. Pozivaju se na član 10 Zakona o sprečavanju korupcije, kojim je predviđen izuzetak od obaveze prijavljivanja privatnog interesa za javne funkcionere za koje su posebnim zakonom uređena pravila o izuzeću.
Kako objašnjavaju, u konkretnom slučaju primijenjene su odredbe članova 43 i 44 Zakona o Ustavnom sudu, kojima su propisani razlozi i postupak izuzeća sudija.
Iz te institucije su naveli da sutkinja Snežana Armenko nije tražila mišljenje ASK jer je smatrala da činjenica da je ranije riješila stambeno pitanje pod povlašćenim uslovima ne utiče na njenu sposobnost da objektivno i nepristrasno odlučuje u postupku apstraktne kontrole ustavnosti.
Prema njihovom obrazloženju, Armenko je u junu 2026. godine učestvovala u donošenju odluke kojom je utvrđena neustavnost odredbe na osnovu koje je i sama ostvarila pravo na stan. Navode da je stan dobila putem javnog oglasa i transparentne procedure, prije nego što su mediji objavili informacije o njenoj kupovini.
Iz Ustavnog suda ističu da se njen kasniji predlog za preispitivanje odluke nije odnosio na spornu odredbu, već isključivo na član 29 stav 1 zakona, prenosi „Dan“.
Ipak, imajući u vidu standarde Evropskog suda za ljudska prava, prema kojima se nepristrasnost ne procjenjuje samo na osnovu subjektivnog odnosa sudije prema predmetu već i iz perspektive objektivnog posmatrača, Armenko je nakon otvaranja ovog pitanja u javnosti zatražila izuzeće iz daljeg odlučivanja.
I sutkinja Jelena Ružičić otvorila je pred Ustavnim sudom pitanje svog učešća u postupku, ukazujući na okolnosti povezane sa ranijim rješavanjem stambenog pitanja.
– Ni u njenom slučaju pitanje nije rješavano pribavljanjem mišljenja Agencije, već kroz institut izuzeća pred Ustavnim sudom – naveli su iz te institucije.
Međutim, Ustavni sud nije prihvatio zahtjeve za izuzeće Armenko i Ružičić, već je odlučio da obje nastave učešće u postupku.
Ustavni sud smatra da se ovaj slučaj ne može poistovjetiti sa slučajem bivšeg sudije Budimira Šćepanovića, za kojeg je ASK utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer se nije izuzeo iz odlučivanja o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije, uključujući i sopstvenu.
Prema stavu Ustavnog suda, u slučaju Armenko i Ružičić okolnosti su drugačije jer sud nije odlučivao o njihovim stambenim pitanjima, zakonitosti odluka na osnovu kojih su dobile stanove niti o njihovom pravu svojine, već o apstraktnoj ocjeni ustavnosti zakonske odredbe koja je u međuvremenu prestala da važi.
Iz te institucije naglašavaju i da se sporna zakonska norma nije odnosila isključivo na sudije, već je decenijama predstavljala osnov za donošenje podzakonskih akata na osnovu kojih su brojna lica ostvarivala pravo na rješavanje stambenih potreba, prenosi „Dan“.
Objašnjavajući zbog čega su sudije nastavile da učestvuju u postupku, iz Ustavnog suda pozvali su se na princip nužnosti. Taj princip, kako navode, omogućava sudiji da učestvuje u odlučivanju i kada postoje okolnosti koje bi u redovnim situacijama mogle biti razlog za izuzeće, ukoliko bi njegovo izuzeće ugrozilo mogućnost suda da obavlja svoju ustavnu nadležnost.
Podsjetimo, odluka o neustavnosti spornih zakonskih odredaba donijeta je u junu, ali nije bila otpremljena iz Ustavnog suda ni četiri mjeseca nakon donošenja. To je inicijatorima omogućilo da pokrenu postupak njenog preispitivanja.
Preispitivanje su inicirali Snežana Armenko, Momirka Tešić i Faruk Resulbegović. Njihovi zahtjevi postali su poznati javnosti početkom oktobra, nakon što su poslanici Demokrata predstavili Predlog zakona o porezu na imovinsku korist ostvarenu rješavanjem stambenih potreba funkcionera.