Iz Akademskog foruma ističu da integritet podrazumijeva mnogo više od poštovanja zakona i neosuđivanosti, te da obuhvata i profesionalnu čestitost, vjerodostojnost kvalifikacija i odgovornost prema građanima.
Akademski forum, koji okuplja profesore Univerziteta Crne Gore, zatražio je da se zakonom propiše obaveza javnog predstavljanja i nezavisne provjere obrazovnih kvalifikacija članova Vlade, poslanika i drugih javnih funkcionera. Iz Foruma smatraju da bi transparentnost u ovoj oblasti trebalo da bude dio šireg sistema provjere integriteta nosilaca javnih funkcija.
– Nije sporno nemati diplomu, niti imati diplomu skromnijeg obrazovnog dometa. Sporno je predstavljati se kao nosilac kvalifikacija koje ne posjeduješ ili sopstvenoj diplomi pripisivati vrijednost koju ona objektivno ne potvrđuje. Jer javna funkcija ne zahtijeva uvijek akademsku titulu, ali uvijek zahtijeva istinu i integritet, poručuju iz Akademskog foruma.
Skupština Crne Gore je 20. oktobra usvojila izmjene Ustava kojima se predviđa provjera integriteta kandidata za mandatara i članove Vlade. Usvojen je i amandman na član 91 Ustava, prema kojem bi se zakon koji uređuje integritet tih kandidata donosio dvotrećinskom većinom glasova svih poslanika, prenosi Dan.
Iz Akademskog foruma ističu da integritet podrazumijeva mnogo više od poštovanja zakona i neosuđivanosti, te da obuhvata i profesionalnu čestitost, vjerodostojnost kvalifikacija i odgovornost prema građanima.
– Integritet nije samo pitanje neosuđivanosti i poštovanja zakona već i profesionalnog poštenja, vjerodostojnosti kvalifikacija i odgovornosti prema građanima. Ako je provjera integriteta prepoznata kao ustavna kategorija, opravdano je postaviti pitanje zašto transparentnost obrazovnih kvalifikacija ne bi bila dio jasno uređenih mehanizama javne odgovornosti, navode iz Foruma.
U tom udruženju naglašavaju da nedostatak fakultetske diplome ne bi trebalo da bude prepreka za obavljanje javnih funkcija za koje visoko obrazovanje nije zakonski uslov. Takođe, ukazuju da diploma sama po sebi nije dokaz znanja, kao što ni njeno odsustvo ne znači da neko nema potrebne sposobnosti.
Ipak, kako ističu, važno je utvrditi gdje je diploma stečena, kojem studijskom programu pripada i koje kompetencije potvrđuje.
– Akademski forum zato smatra da javnost ima pravo na istinite i provjerljive informacije ne samo o tome da li funkcioner posjeduje diplomu već i o ustanovi koja ju je izdala, studijskom programu i kvalifikaciji koju ona potvrđuje. Takva transparentnost ne smije se pretvoriti u proizvoljno rangiranje diploma, prikrivanje diplome, niti u diskriminaciju na osnovu obrazovanja, već mora počivati na objektivnim i zakonom utvrđenim kriterijumima, poručuju iz Foruma.
Podsjećamo, u julu ove godine objavljeno je da je svega osam od ukupno 81 poslanika javnosti predočilo svoje diplome. Inicijativu za objavljivanje obrazovnih isprava tri mjeseca ranije pokrenuli su Ivan Vuković iz opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) i Uglješa Urošević iz vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES), piše Dan.
Problem falsifikovanih obrazovnih isprava takođe je u fokusu javnosti. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopštilo je da je tokom prethodne tri godine podnijelo krivične prijave protiv oko 200 osoba zbog sumnje da su falsifikovale strane obrazovne isprave.
Tema lažnih diploma ranije je bila česta u skupštinskim raspravama, tokom kojih se govorilo i o procjenama da u javnom sektoru postoji oko 20.000 falsifikovanih diploma.
Iz Akademskog foruma smatraju da bi zakonski uređena kontrola obrazovnih kvalifikacija doprinijela većoj transparentnosti i odgovornosti javnih funkcionera, uz poštovanje objektivnih kriterijuma i bez diskriminacije na osnovu stepena obrazovanja.