Društvo

Stiže zimsko računanje vremena: Kada se pomjera sat i zašto nas sjutradan čeka neprijatno iznenađenje

Autor Jovana Radovanović

Ljetnje računanje vremena ove godine zvanično se završava u noći između subote i nedelje, 24. i 25. oktobra, kada se kazaljke na satovima pomjeraju za jedan sat unazad, tačnije sa 3.00 na 2.00 sata poslije ponoći.

Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović

Iako većina pametnih uređaja ovaj prelazak obavlja automatski, na mehaničkim časovnicima promjenu će morati da unesu sami građani. Ovaj manevar donosi nam noć u kojoj ćemo formalno spavati sat vremena duže i dan koji će trajati 25 sati, ali već od nedeljnog popodneva slijedi promjena koja rijetko kome prija jer će mrak pasti sat vremena ranije.

Razlika u večernjoj satnici biće dramatična već prvog dana. Građanski sumrak, period u kojem prirodno svijetlo postepeno nestaje i pali se ulična rasvjeta, traje do 18.07 časova. Potom nastupa nautički sumrak, kada nebo gubi plave tonove i vide se prve zvijezde, a astronomski sumrak proteže se do 19.15 časova, kada zvanično nastupa potpuni mrak. Već u nedelju, 25. oktobra, čitava satnica se pomjera unazad, pa sunce zalazi već u 16.34 časova. Građanski sumrak završava se u 17.05, nautički u 17.39, dok potpuna noć nastupa znatno ranije, tačno u 18.13 časova.

Ljekari upozoravaju da prividni dobitak od sat vremena sna ne bi trebalo da zavara, jer je pomjeranje sata ozbiljan fiziološki šok za tijelo. Čovjekov organizam funkcioniše po strogo definisanom cirkadijalnom ritmu koji kontroliše lučenje hormona, krvni pritisak i cikluse spavanja i budnosti. Kada se taj biološki sat nasilno poremeti, javlja se disbalans melatonina i serotonina, što dovodi do pada koncentracije, hroničnog umora, promjena raspoloženja i oscilacija krvnog pritiska.

Stručnjaci navode da je najkritičniji period od trećeg do petog dana nakon pomjeranja kazaljki, dok proces potpune adaptacije može trajati od nekoliko dana do čak dvije nedelje. Starijim sugrađanima i hroničnim bolesnicima potrebno je znatno više vremena da uspostave ravnotežu.

Sa ulaskom u zimsko računanje vremena dani postaju drastično kraći. Najkraći dan u oktobru biće poslednji dan mjeseca, 31. oktobar, kada će dnevna svjetlost trajati svega 10 sati, 13 minuta i 15 sekundi. Ipak, prava prekretnica stiže sa početkom zime, 21. decembra, kada nastupa zimski solsticij ili kratkodnevica. Tog najkraćeg dana u 2026. godini obdanica u Beogradu trajaće svega 8 sati, 47 minuta i 34 sekunde, a sve do tog datuma mrak će padati svakoga dana sve ranije."Čuvari časovnika" prelomili, mijenja se način na koji mjerimo vrijeme.