Ove godine sat mijenjamo u noći između subote i nedelje, 24. i 25. oktobra. Tada ćemo sa ljetnjeg preći na zimsko računanje vremena.
Kazaljke ove godine pomijeramo u noći između subote i nedelje, 24. i 25. oktobra. Tada prelazimo sa ljetnjeg na zimsko računanje vremena koje će se dogoditi najranije u poslednjih 11 godina.
U noći između subote i nedelje vrijeme se vraća jedan sat unazad. U 3.00 sata kazaljke će biti vraćene na 2.00, pa će nedelja trajati 25 sati. Dodatni sat sna neće biti jedina promjena.
Naime, raniji zalazak sunca i pomijeranje dnevnog ritma mogu se odraziti i na san, raspoloženje, koncentraciju, krvni pritisak i zdravlje srca.
Na zimsko računanje vremena prelazi se svakog poslednjeg vikenda u oktobru. Međutim, zbog kalendarskog sklapanja dana, ove godine do promene dolazi najranije u poslednjih 11 godina.
Prema najnovijoj regulativi Evropske komisije koja je definisala raspored do 2031. godine, ljetnje računanje vremena počinje poslednje nedelje u martu, a završava se poslednje nedelje u oktobru svake godine.
Rani prelazak na zimsko vrijeme naglo će nas uvesti u kratke jesenje dane i ubrzati dolazak večernjeg sumraka.
Zašto mijenjamo sat?
Tokom ljetnjih mjeseci sat se pomera unaprijed, dok se tokom zimskih mjeseci vraća unazad. Na taj način smanjila bi se potrošnja energije, jer ljudi imaju više sati dnevne svjetlosti i to u periodima kada su aktivni. Međutim, ova metoda više nije toliko efikasna, ali mnoge zemlje širom svijeta i dalje zadržavaju ovaj sistem.
Zašto neki žele da se ukine ljetnje računanje vremena?
U decenijama nakon uvođenja ljetnjeg računanja vremena, političari, stručnjaci za san i poljoprivrednici zalagali su se za promenu prakse – bilo za potpuno ukidanje sezonskog pomijeranja sata ili za uvođenje trajnog ljetnjeg računanja vremena tokom cijele godine.
Američka akademija za medicinu sna 2020. godine saopštila je da bi Sjedinjene Države trebalo da "ukinu sezonske promjene vremena u korist jedinstvenog, stalnog vremena tokom cijele godine".
Prema navodima te organizacije, ljetnje računanje vremena remeti prirodni cirkadijalni ritam ljudskog tijela, a nagla promjena vremena povezana je s povećanim rizikom od poremećaja raspoloženja i srčanih oboljenja. Sa stanovišta bezbijednosti u saobraćaju, akademija navodi da pomijeranje sata unaprijed povećava rizik od saobraćajnih nezgoda, jer su vozači posebno neispavani nakon gubitka jednog sata sna.
(MONDO)