Vještak Igor Radojević pozdravlja inicijativu MUP-a, ali upozorava da odluci o promjeni ograničenja mora prethoditi detaljna kontrola putne infrastrukture.
Inicijativa Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) za preispitivanje postojećih ograničenja brzine prilika je da se, osim saobraćajne signalizacije, preispita i kompletna putna infrastruktura, ocijenili su za RTCG vještaci saobraćajno-mašinske struke Igor Radojević i Goran Čarapić. Smatraju da bi na pojedinim dionicama ograničenja mogla biti povećana za 10 do 20 kilometara na sat, uz prethodnu stručnu analizu, dok građani uglavnom podržavaju promjene na modernizovanim i preglednim saobraćajnicama, javlja RTCG.
Saobraćaj je posljednjih mjeseci u fokusu javnosti, od izmjena Zakona o bezbjednosti saobraćaja do uvođenja i najave novih sistema kontrole brzine. MUP je pokrenuo inicijativu za analizu postojećih ograničenja, a stručnjaci smatraju da bi taj proces trebalo iskoristiti za sveobuhvatnu reviziju stanja na putevima.
Vještak Igor Radojević pozdravlja inicijativu MUP-a, ali upozorava da odluci o promjeni ograničenja mora prethoditi detaljna kontrola putne infrastrukture.
Kako ističe, analiza bi trebalo da obuhvati i stanje zaštitnih bankina, ograda, odrona i drugih faktora koji mogu uticati na bezbjednost saobraćaja, a u proces bi trebalo uključiti širi tim stručnjaka.
Kao jednu od dionica koju bi trebalo među prvima analizirati Radojević izdvaja put prema Danilovgradu.
„Početi od nekih dionica koje smatram da su najviše ugrožene sa ovakvom signalizacijom, a to je prije svega put prema Danilovgradu gdje je zamišljena brza saobraćajnica. U stvari smo dobili prilično sporu saobraćajnicu, imamo dosta kočenja zbog čestih uključenja i pješačkih prelaza u nivou kolovoza. Vozači su stalno u nekoj dinamici ili napetosti da moraju da koče“, naveo je Radojević, prenosi RTCG.
Prema njegovim riječima, situaciju bi mogli dodatno da olakšaju kolektorski putevi, koji bi preuzimali saobraćaj sa bočnih pravaca, ali i rješenja poput kružnih tokova, pasarela i podzemnih pješačkih prelaza.
Kao primjer navodi rješenja koja postoje na autoputu.
Posebnu analizu, smatra Radojević, trebalo bi uraditi i na putnom pravcu Podgorica–Cetinje.
„Podgorica–Cetinje gdje isto treba uraditi reviziju, pogotovo na putnim pravcima gdje imamo tri saobraćajne trake gdje je preglednost dovoljna, gdje imamo i dobro stanje zakrivljenosti puta. To su neke dionice na kojima možemo da razmislimo i da napravimo sveobuhvatnu analizu“, ističe Radojević.
Vještak Goran Čarapić naglašava da se ograničenja brzine ne mogu određivati proizvoljno, već na osnovu konkretnih podataka o saobraćajnici.
Analiza, kako kaže, mora obuhvatiti geometriju puta, preglednost, krivine, nagibe, pješačke prelaze, ali i biciklistički saobraćaj.
„Određene ulice bulevarskog tipa koje imaju takve karakteristike da brzine kretanja koje su sada ograničene na, mislim, 50 ili 40 km/h treba u svakom slučaju korigovati, jer za povećanje tih brzina od 10 do 20 km/h nećete bilo čim ugroziti bezbjednost saobraćaja, a daćete mogućnost većeg broja prolaza vozila tom dionicom, tako da ćete smanjiti i gužve i nervoze, mogu slobodno reći, pojedinih vozača“, kazao je Čarapić.
On smatra da bi korekcija ograničenja mogla biti razmatrana i na pojedinim novim podgoričkim bulevarima, gdje postoji više saobraćajnih traka, dobra preglednost i nema izraženih krivina.
Ipak, stručnjaci ukazuju da eventualno povećanje brzine ne bi trebalo posmatrati izolovano od ostalih elemenata bezbjednosti na putu.
Inicijativu MUP-a podržavaju i građani sa kojima je RTCG razgovarao, uz ocjenu da bi ograničenja trebalo prilagoditi konkretnim uslovima na putu.
Jedna od anketiranih građanki, koja kaže da podržava strože kontrole i kažnjavanje vozača, smatra da bi na pojedinim pravcima ograničenja ipak trebalo korigovati.
„Vozač sam i svakako sam za strožije kontrole i za kazne, ali isto tako moramo imati u vidu da na pojedinim putnim pravcima gdje su pravine ograničenje je 40, 60, to bi svakako trebalo korigovati. Nadam se da će se smanjiti broj udesa“, kazala je ona, javlja RTCG.
Druga građanka podržava povećanje ograničenja na pojedinim dionicama, posebno imajući u vidu modernizaciju puteva i infrastrukture.
Sličan stav iznio je i jedan od anketiranih građana, ukazujući na razliku između savremenih vozila i postojećih ograničenja.
„Znamo svi da su sada vozila i modernija i brža, ali nekako smo sa tim ograničenjima ostali na nivou kad se vozile Fiće i Zastava“, istakao je.
Iz MUP-a su ranije saopštili da predlažu formiranje zajedničkih stručnih radnih grupa, uz uključivanje relevantnih institucija, stručnjaka iz oblasti saobraćaja i Univerziteta Crne Gore.
Cilj je da se, na osnovu analiza i mjerljivih pokazatelja, utvrdi na kojim dionicama postoje opravdani razlozi za zadržavanje, povećanje ili smanjenje postojećih ograničenja brzine.
Za stručnjake, upravo takav pristup predstavlja priliku da se, osim samih saobraćajnih znakova, detaljno sagledaju svi elementi koji utiču na bezbjednost i protočnost saobraćaja, prenosi RTCG.