Poseban akcenat stavljen je na mlade vozače, koji zbog nedostatka iskustva predstavljaju jednu od najrizičnijih kategorija učesnika u saobraćaju.
Izmjene i dopune Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, koje donose strože kazne, efikasniju kontrolu i nove mehanizme za sankcionisanje najtežih prekršaja, stupile su na snagu danas, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Kako je naveo, cilj novih zakonskih rješenja je unapređenje bezbjednosti saobraćaja i zaštita života svih učesnika na putevima, kao odgovor na zabrinjavajući broj saobraćajnih nezgoda sa teškim posljedicama i učestalo grubo kršenje saobraćajnih propisa.
„Ove izmjene dio su naših kontinuiranih aktivnosti usmjerenih ka unapređenju bezbjednosti saobraćaja i zaštiti života svih učesnika na putevima. Na njihovo donošenje opredijelila nas je potreba da odgovorimo na zabrinjavajući broj saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama, ali i na učestala i gruba kršenja saobraćajnih propisa kojima se ugrožavaju životi građana“, naveo je Šaranović.
On je istakao da svaki izgubljeni život na putu predstavlja nenadoknadiv gubitak za porodicu i društvo, naglašavajući da cilj nije samo strože kažnjavanje, već i izgradnja odgovornije saobraćajne kulture.
„Upravo zato, naš cilj nije isključivo strože kažnjavanje, već stvaranje odgovornije saobraćajne kulture u kojoj će se propisi poštovati, a ljudski život biti apsolutni prioritet. Izmjene Zakona prate i naše aktivnosti kroz preventivne kampanje, među kojima je i kampanja ‘Živi, ne žuri’, kojom kontinuirano ukazujemo na to da neprilagođena brzina, neodgovorno ponašanje i svjesno kršenje propisa mogu imati nesagledive posljedice. Svaka odgovorna odluka za volanom može sačuvati nečiji život“, pojasnio je Šaranović.
Među najznačajnijim novinama koje se primjenjuju od 7. avgusta, kako je kazao, nalaze se povećanje novčanih kazni za saobraćajne prekršaje, mogućnost privremenog oduzimanja vozila višestrukim povratnicima u izvršenju najtežih prekršaja, obaveza dostavljanja vjerodostojnih podataka o licu koje je upravljalo vozilom kada vozač nije neposredno identifikovan, nova pravila za mlade vozače, detaljnije uređivanje učešća lakih električnih vozila u saobraćaju, strože sankcionisanje neovlašćenog posjedovanja ili korišćenja uređaja za svjetlosne i zvučne signale, kao i uvođenje sistema mjerenja prosječne brzine na putevima.
Poseban akcenat stavljen je na mlade vozače, koji zbog nedostatka iskustva predstavljaju jednu od najrizičnijih kategorija učesnika u saobraćaju.
„Posebnu pažnju posvetili smo mladim vozačima, koji zbog nedovoljnog vozačkog iskustva predstavljaju jednu od najrizičnijih kategorija učesnika u saobraćaju. Zato novim zakonskim rješenjima uvodimo dodatna ograničenja za vozače mlađe od 21 godine, uključujući zabranu upravljanja motornim vozilom u periodu od ponoći do 5 časova, kao i ograničenje upravljanja vozilima veće snage, osim uz nadzor iskusnog vozača“, kazao je.
Prema njegovim riječima, ove mjere nijesu usmjerene na kažnjavanje mladih, već na njihovu zaštitu i razvoj bezbjednijih vozačkih navika.
Šaranović je naglasio i da su pojedine mjere posebno usmjerene na vozače koji uporno i svjesno krše propise, kao i da se novim zakonom preciznije uređuje oblast lakih električnih vozila.
„Posebno ističem da su pojedine mjere usmjerene prema vozačima koji uporno i svjesno krše propise, jer upravo takvo ponašanje predstavlja jedan od najvećih rizika po bezbjednost saobraćaja. Istovremeno, novim zakonskim rješenjima uređujemo i oblast lakih električnih vozila, koja do sada nije bila dovoljno normirana, čime stvaramo uslove za bezbjednije učešće svih učesnika u saobraćaju“, istakao je Šaranović.
Dodao je da će Uprava policije, u saradnji sa drugim nadležnim institucijama, dosljedno primjenjivati nova zakonska rješenja i nastaviti sa preventivnim i represivnim aktivnostima s ciljem smanjenja broja saobraćajnih nezgoda, stradalih i povrijeđenih na crnogorskim putevima.
„Pozivam sve učesnike u saobraćaju da odgovornim ponašanjem doprinesu zajedničkom cilju. Poštovanje propisa nije pitanje izbora, već odgovornosti prema sopstvenom i tuđim životima“, zaključio je Šaranović.