Kako je navedeno u Predlogu zakona, osnovni cilj je očuvanje i unapređenje biološke, geološke i predione raznovrsnosti, zaštita prirodnih dobara i njihovo održivo korišćenje, uz sprečavanje aktivnosti koje mogu ostaviti trajne posljedice po životnu sredinu.
Vlada Crne Gore utvrdila je Predlog zakona o zaštiti prirode i proslijedila ga Skupštini na usvajanje. Novi propis donosi strože mjere za očuvanje biodiverziteta, geološke i predione raznovrsnosti, unapređuje upravljanje zaštićenim područjima i uvodi oštrije kazne za ugrožavanje prirodnih vrijednosti. Istovremeno, njime se domaće zakonodavstvo u velikoj mjeri usklađuje sa pravnom tekovinom Evropske unije u oblasti zaštite prirode, prenosi CdM.
Kako je navedeno u Predlogu zakona, osnovni cilj je očuvanje i unapređenje biološke, geološke i predione raznovrsnosti, zaštita prirodnih dobara i njihovo održivo korišćenje, uz sprečavanje aktivnosti koje mogu ostaviti trajne posljedice po životnu sredinu.
„Očuvanje i zaštita prirode i upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima su djelatnosti od javnog interesa”, piše u dokumentu.
Predloženim rješenjima predviđeno je da zaštita prirode bude sastavni dio razvojnih politika, prostornih planova i investicionih projekata, kako bi se spriječilo narušavanje prirodnih vrijednosti i obezbijedio održivi razvoj.
Među važnijim novinama je zabrana aktivnosti koje mogu izazvati trajna oštećenja prirode.
„Zabranjeno je obavljanje djelatnosti i/ili zahvata za koje je naučno dokazano ili procijenjeno da imaju trajno štetni uticaj na životnu sredinu”, ističe se u Predlogu zakona.
Posebna pažnja posvećena je zaštiti osjetljivih ekosistema i prevenciji požara.
„Zabranjeno je paljenje vegetacije radi krčenja i čišćenja zelenih površina”, naglašeno je u dokumentu.
Po prvi put predlaže se i izričita zabrana upotrebe pirotehničkih sredstava u svim zaštićenim područjima.
„Zabranjeno je korišćenje pirotehničkih sredstava u zaštićenim područjima”, navodi se.
Predlog zakona uvodi i zabranu uništavanja morskih staništa od značaja za opstanak zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, pojačava kontrolu aktivnosti u nacionalnim parkovima, rezervatima prirode, parkovima prirode i drugim zaštićenim područjima, te propisuje obavezu pribavljanja odgovarajućih saglasnosti za projekte koji mogu uticati na prirodu, piše CdM.
Posebno su uređene mjere zaštite divljih biljaka, životinja i gljiva, kao i njihovih staništa. Zabranjuje se nelegalno hvatanje, ubijanje, uznemiravanje i trgovina strogo zaštićenim vrstama, dok će za naučna istraživanja, prikupljanje primjeraka ili njihovo ponovno vraćanje u prirodu biti neophodna dozvola Agencije za zaštitu životne sredine.
Značajan dio zakona odnosi se i na zaštitu ptica.
„Zabranjeno je uništavanje gnijezda i jaja, uznemiravanje ptica tokom razmnožavanja i podizanja mladunaca, kao i obilježavanje divljih ptica bez dozvole nadležnog organa”, stoji u dokumentu.
Predlog uređuje i zaštitu speleoloških objekata, geoloških i paleontoloških nalazišta, genetičkih resursa, kao i uspostavljanje i upravljanje ekološkim mrežama Natura 2000 i Emerald.
Uvode se i preciznije obaveze za upravljače zaštićenih područja. Oni će biti dužni da donose planove upravljanja i godišnje programe rada, organizuju službe zaštite, sprovode monitoring, vode evidenciju o stanju prirode, sarađuju sa lokalnim stanovništvom i redovno izvještavaju Ministarstvo i Agenciju o sprovedenim aktivnostima.
Nove obaveze odnose se i na zaštitu morskih staništa, upravljanje ekološkom mrežom, sprovođenje kompenzatornih mjera, kao i procjenu uticaja razvojnih projekata na prirodu, prenosi CdM.
Jedna od ključnih novina jeste pooštravanje kaznene politike.
Za najteže prekršaje pravna lica moći će da budu kažnjena novčanom kaznom od 2.000 do 80.000 eura.
Kazne su predviđene za ukupno 89 različitih prekršaja, uključujući trajno narušavanje biološke raznovrsnosti, paljenje vegetacije radi krčenja i čišćenja zelenih površina, korišćenje pirotehničkih sredstava u zaštićenim područjima, uništavanje morskih staništa, izvođenje radova u zaštićenim područjima bez potrebnih saglasnosti, ugrožavanje rezervata prirode, parkova prirode i spomenika prirode, uništavanje speleoloških objekata, sakupljanje i uništavanje zaštićenih geoloških i paleontoloških objekata, hvatanje, ubijanje ili uznemiravanje strogo zaštićenih divljih vrsta, uništavanje gnijezda i jaja divljih ptica, nelegalan promet ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, korišćenje zabranjenih sredstava za hvatanje i ubijanje divljih životinja, nelegalno korišćenje genetičkih resursa, kao i neispunjavanje obaveza upravljača zaštićenih područja.
Osim pravnih lica, sankcije su predviđene i za druge kategorije odgovornih.
Odgovorno lice u pravnom licu, kao i odgovorno lice u državnom ili lokalnom organu, može biti kažnjeno novčanom kaznom od 500 do 8.000 eura.
Za preduzetnike su propisane kazne od 1.000 do 24.000 eura, dok će fizička lica za iste prekršaje plaćati od 250 do 4.000 eura.
Predloženi zakon predstavlja jedan od važnijih propisa u procesu usklađivanja Crne Gore sa zakonodavstvom Evropske unije u oblasti zaštite životne sredine. Njime se dodatno uređuju pitanja zaštite biodiverziteta, upravljanja zaštićenim područjima, očuvanja ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, zaštite geološke baštine, kontrole prekograničnog prometa ugroženih vrsta i korišćenja genetičkih resursa.