Posebna zaštita predviđena je za djecu, starije osobe, osobe sa invaliditetom i osobe koje nijesu sposobne da se samostalno staraju o sebi. Dijete koje pretrpi štetu zato što je prisustvovalo nasilju smatraće se žrtvom.
Žrtve nasilja u porodici i nasilja nad ženama ubuduće bi imale pravo na hitnu policijsku, sudsku, zdravstvenu, socijalnu i pravnu zaštitu, dok bi nasilnici mogli biti odmah udaljeni iz stana i suočeni sa zabranom prilaska, kontakta, uznemiravanja i uhođenja.
To je predviđeno Predlogom zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama, koji je Vlada usvojila na telefonskoj sjednici. Novi propis detaljnije uređuje prava žrtava, obaveze institucija, hitne mjere zaštite i kazne za počinioce nasilja, pišu Vijesti.
Zakonom se proširuje krug osoba koje se smatraju članovima porodice. Zaštita će obuhvatiti sadašnje i bivše partnere, osobe koje imaju zajedničko dijete čak i ako nikada nijesu živjele zajedno, partnere u istopolnim zajednicama, osobe koje žive u istom domaćinstvu, kao i djecu koja su svjedočila nasilju.
Nasiljem se više ne smatra samo fizički napad. Predlog zakona obuhvata i prijetnje, vrijeđanje, psihičko zlostavljanje, kontrolisanje komunikacije, uskraćivanje novca, uništavanje imovine, uhođenje, grubo uznemiravanje, prijetnje izbacivanjem iz stana ili oduzimanjem djece, kao i druga ponašanja kojima se ugrožavaju sigurnost i dostojanstvo žrtve.
Posebna zaštita predviđena je za djecu, starije osobe, osobe sa invaliditetom i osobe koje nijesu sposobne da se samostalno staraju o sebi. Dijete koje pretrpi štetu zato što je prisustvovalo nasilju smatraće se žrtvom.
Kada policija sazna za nasilje, mora reagovati bez odlaganja. Ako postoji opasnost po život ili fizički integritet žrtve, policijski službenik može narediti nasilniku da napusti stan i zabraniti mu povratak do tri dana, bez obzira na to ko je vlasnik nekretnine.
Policija o toj odluci obavještava sud za prekršaje i centar za socijalni rad, a sud odlučuje o daljim mjerama zaštite. Kada je potrebna hitna zaštita, odluka se mora donijeti najkasnije u roku od 48 sati.
Pored udaljenja iz stana, sud može izreći zabranu približavanja, kontaktiranja, uznemiravanja i uhođenja, kao i obavezno liječenje od zavisnosti ili psihosocijalni tretman počinioca, prenose Vijesti.
Zaštitne mjere traju najmanje 30 dana, a najduže godinu, uz mogućnost produženja kada razlozi za njihovo izricanje i dalje postoje.
Žrtva ima pravo na brzo saslušanje, informacije o postupku i mjerama koje su preduzete, kao i mogućnost da podnese pritužbu ako institucije ne postupaju. Takođe može izabrati osobu od povjerenja koja će biti uz nju tokom postupaka pred policijom, sudom i drugim službama.
Predlog zakona garantuje povjerljivost podataka o žrtvi, pa se informacije koje bi mogle otkriti njen identitet ne smiju objavljivati bez izričite saglasnosti punoljetne žrtve, pišu Vijesti.
Obavezu prijavljivanja nasilja imaju policija, zdravstveni i socijalni radnici, nastavnici, vaspitači i druga odgovorna lica koja tokom rada saznaju za slučaj nasilja. Za neprijavljivanje nasilja predviđena je novčana kazna od 100 do 500 eura.
Za fizičko nasilje bez povrede, prijetnje, vrijeđanje, uhođenje i uskraćivanje osnovnih sredstava za život predviđena je kazna od 300 do 1.000 eura ili najmanje deset dana zatvora. Strože kazne predviđene su kada se nasilje vrši pred djetetom, kada je žrtva dijete ili kada je riječ o zanemarivanju i prikrivanju osoba sa invaliditetom.
Ukoliko nasilnik ne postupi po policijskoj naredbi o udaljenju iz stana ili zabrani povratka, može biti kažnjen najmanje 30 dana zatvora.
Novi zakon predviđa i bolju saradnju policije, sudova, tužilaštva, centara za socijalni rad, zdravstvenih ustanova i drugih službi, kao i razmjenu informacija radi efikasnije zaštite žrtava.
Ako ga usvoji Skupština, ovaj propis će zamijeniti važeći Zakon o zaštiti od nasilja u porodici iz 2010. godine.