Tekst Nacrta zakona o zaštiti zviždača u finalnoj je fazi usklađivanja sa komentarima Evropske komisije, a u Ministarstvu pravde očekuju da će ga Vlada tokom juna uputiti Skupštini Crne Gore.
Iz Ministarstva pravde, na čijem je čelu Bojan Božović, “Vijestima” su kazali da je riječ o unaprijeđenom tekstu Predloga zakona koji će, nakon finalne potvrde Evropske komisije, biti upućen Vladi na utvrđivanje, a potom i Skupštini na usvajanje.
Taj zakon jedan je od ključnih za jačanje povjerenja u sistem, posebno u državi u kojoj odluka da se prijavi korupcija i dalje često znači lični i profesionalni rizik za onoga ko progovori, ocijenili su iz Agencije za sprečavanje korupcije.
Nacode da nije dovoljno samo propisati zaštitu zviždača, već da građani moraju vidjeti konkretne primjere da su oni koji prijave korupciju zaista zaštićeni, da institucije postupaju profesionalno i da prijave ne ostaju bez epiloga, pišu Vijesti.
Direktorica ASK-a Kristina Braletić kazala je “Vijestima” da je Zakon o sprečavanju korupcije iz 2024. donio značajne novine u oblasti zaštite zviždača, među kojima se posebno izdvaja uvođenje isključivo sudske zaštite.
Ona je navela da je posebno značajan član 60 stav 2 tog zakona, kojim je propisano da Agencija, na zahtjev zviždača koji je zbog pretrpljene štete pokrenuo sudski postupak, može pružiti pravnu, finansijsku, psihološku i drugu stručnu pomoć.
“Upravo zbog toga je u julu 2025. godine potpisan Sporazum o saradnji između Kliničkog centra Crne Gore i Agencije, s ciljem uspostavljanja snažnije i sistemske podrške zviždačima, naročito u dijelu psihološke pomoći licima koja su izložena pritiscima tokom postupaka”, kazala je Braletić.
Braletić je istakla da praksa pokazuje da zviždači i dalje često prolaze kroz ozbiljne profesionalne i lične pritiske, zbog čega je, kako je rekla, važno dodatno unaprijediti mehanizme njihove zaštite i ohrabriti ljude da prijavljuju korupciju bez straha od posljedica, prenose Vijesti.
“Poseban Zakon o zaštiti zviždača očekuje se tokom ove godine, a ASK je učestvovala u njegovoj pripremi kroz pružanje stručne ekspertize. Očekujemo da će novo zakonsko rješenje dodatno unaprijediti ovu oblast, ojačati sistem zaštite i doprinijeti punijem usklađivanju sa standardima Evropske unije”, rekla je Braletić.
Govoreći o tome šta je potrebno da bi građani, zaposleni u javnom sektoru i funkcioneri imali više povjerenja da prijave korupciju, ona je kazala da određeni rast povjerenja u institucionalne mehanizme već postoji, čemu, kako tvrdi, u prilog govori kontinuiran priliv prijava Agenciji.
Ipak, upozorila je da odluka da se prijavi korupcija često nije jednostavna.
“Zato je izuzetno važno da ljudi vide konkretne primjere da su oni koji su prijavili korupciju bili zaštićeni, da su institucije postupale profesionalno i da prijava nije ostala bez epiloga. Upravo pozitivna iskustva i vidljivi rezultati najviše doprinose jačanju povjerenja u sistem”, rekla je Braletić.
Dodala je da je teško očekivati puno povjerenje u mehanizme prijavljivanja korupcije ukoliko ne postoji šire povjerenje građana u institucije, pravnu sigurnost i vladavinu prava.
“Upravo zato su to dva procesa koja se moraju jačati paralelno - i zaštita onih koji prijavljuju korupciju i ukupno povjerenje građana u institucije sistema”, kazala je direktorica ASK-a, javljaju Vijesti.
Iz Ministarstva pravde su ranije “Vijestima” rekli da bi do kraja juna trebalo da bude izmijenjen i Zakon o sprečavanju korupcije.
Braletić je, govoreći o izvještajima o imovini javnih funkcionera, kazala da je potrebno napraviti jasnu razliku između formalnih nepravilnosti i slučajeva koji suštinski mogu ukazivati na korupciju.
Objasnila je da se dio nepravilnosti koje Agencija evidentira odnosi na tehničke propuste ili administrativne greške u popunjavanju izvještaja, a ne nužno na pokušaj prikrivanja imovine ili prihoda.
“Ipak, zakon se mora poštovati i u tim slučajevima Agencija će postupati u skladu sa svojim nadležnostima i pokretati prekršajne postupke”, rekla je Braletić.
Ona je naglasila da broj pokrenutih prekršajnih postupaka u ASK-u ne doživljavaju kao mjeru uspjeha, već prije svega kao signal u kojim segmentima sistem treba dodatno unaprijediti.
“Zato smatramo važnim da buduće izmjene zakona omoguće efikasnije usmjeravanje resursa Agencije na složenije i rizičnije slučajeve”, kazala je Braletić.
Prema njenim riječima, slučajevi u kojima postoje indicije o neprijavljenoj imovini veće vrijednosti ili nesrazmjeri između prijavljenih prihoda i imovine predmet su dubinskih kontrola Agencije i saradnje sa drugim nadležnim organima.
“Upravo u tom dijelu jačamo kontrolne mehanizme, analitičke kapacitete i međuinstitucionalnu saradnju”, dodala je ona.
Braletić je kazala da prostor za konkretnije rezultate vidi u svim oblastima rada Agencije - od kontrole imovine funkcionera i sukoba interesa, do finansiranja partija, lobiranja i zaštite zviždača.
“Borba protiv korupcije zahtijeva kontinuirano unapređenje institucije i prilagođavanje sve složenijim izazovima. Međutim, da bi Agencija mogla da ostvaruje još vidljivije rezultate, neophodno je dodatno ulaganje u ljudske i tehničke kapacitete, što će biti jedan od ključnih prioriteta mog rukovođenja”, rekla je Braletić, pišu Vijesti.
Ona je navela da Agencija ima kvalitetne i iskusne ljude koji godinama nose veliki dio sistema borbe protiv korupcije, ali da je važno stvoriti ambijent u kojem će njihovo znanje i profesionalnost biti dodatno valorizovani.
Poseban fokus, kako je kazala, biće na jačanju stručnih kapaciteta, boljoj organizaciji rada i stvaranju uslova za efikasnije postupanje u svim oblastima rada.
Braletić je upozorila da Agencija već duži period funkcioniše sa nedovoljnim brojem zaposlenih, dok se njene nadležnosti i obaveze kontinuirano šire, posebno u kontekstu evropskih integracija i najavljenih zakonskih izmjena.
“Dodatno, budžet Agencije je i dalje ispod zakonom propisanog minimuma, što direktno utiče na njenu operativnu i finansijsku nezavisnost”, kazala je ona.
Zbog toga je, kako je zaključila, dalji razvoj institucionalnih kapaciteta ključan kako bi ASK mogla odlučnije, efikasnije i proaktivnije da odgovori izazovima u oblasti borbe protiv korupcije, prenose Vijesti.