Prema njegovim riječima, tokom prošle godine pred nadležnim sudovima za prekršaje okončano je ukupno 878 prekršajnih postupaka pokrenutih po zahtjevima ASK zbog kršenja odredaba Zakona, uključujući i postupke pokrenute prethodnih godina.
Zbog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije tokom 2025. godine izrečene su 174 novčane kazne u ukupnom iznosu od 51.585 eura, dok je u još 258 slučajeva izrečena opomena, kazao je “Vijestima” vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Dušan Drakić.
Prema njegovim riječima, tokom prošle godine pred nadležnim sudovima za prekršaje okončano je ukupno 878 prekršajnih postupaka pokrenutih po zahtjevima ASK zbog kršenja odredaba Zakona, uključujući i postupke pokrenute prethodnih godina.
“...Od čega su u 432 postupka izrečene sankcije - 174 novčane kazne i 258 opomena. Ukupan iznos novčanih kazni je 51.585 eura. Agencija ne raspolaže podatkom o tome koliko je novčanih kazni naplaćeno, jer je to u nadležnosti sudova”, kazao je Drakić.
V. d. direktor ASK-a ističe da je ta institucija tokom 2025. nadležnim sudovima za prekršaje podnijela ukupno 690 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka zbog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije.
Tokom prošle godine, navodi Drakić, Agencija je donijela 22 odluke u oblasti sprečavanja sukoba interesa, od kojih je u 10 utvrđeno postojanje sukoba interesa.
Prema njegovim riječima, ASK je donio i 62 odluke u oblasti poštovanja ograničenja u vršenju javnih funkcija, a u 30 slučajeva utvrđeno je kršenje zakona, prenose Vijesti.
“Agencija je tokom 2025. pokrenula i 86 upravnih postupaka po osnovu zahtjeva fizičkih, pravnih ili anonimnih lica zbog sumnje na kršenje Zakona o sprečavanju korupcije. Veliki dio postupaka odnosio se na provjeru imovine i prihoda javnih funkcionera. Tokom prošle godine, a zbog mogućeg kršenja zakona u dijelu izvještaja o prihodima i imovini pokrenuta su 734 postupka, od čega 66 upravnih i 668 prekršajnih”, precizirao je Drakić.
Agenciji je tokom 2025. godine dostavljen ukupno 10.931 izvještaj o prihodima i imovini po različitim osnovima podnošenja.
“Tokom prošle godine sprovedeno je 595 provjera izvještaja o prihodima i imovini, a u 330 predmeta utvrđena su moguća kršenja Zakona o sprečavanju korupcije. Agencija je sprovela i dubinsku provjeru 34 obveznika podnošenja izvještaja o prihodima i imovini, u skladu sa godišnjim planom provjere i na zahtjev drugih državnih organa. Agencija je sprovodila dubinsku provjeru 34 obveznika u vezi sa podnošenjem izvještaja o prihodima i imovini. Do kraja decembra 2025. okončano je deset dubinskih provjera i u sedam su utvrđene nepravilnosti”, ističe Drakić.
Agencija je tokom 2025. zaprimila i 180 prijava o ugrožavanju javnog interesa koje upućuju na postojanje korupcije, od čega 156 prijava zviždača i 24 prijave pravnih lica.
Drakić pojašnjava da je 30,6 odsto prijava (55) podneseno anonimno, a da su u radu pred Agencijom prošle godine bile 433 prijave, od čega 253 iz prethodnih godina.
Iz ASK su precizirali da su postupili po 136 prijava, od kojih su 82 postupka okončana pred Agencijom, dok su 54 proslijeđena drugim institucijama na postupanje.
“Od 82 postupka po prijavama okončana pred Agencijom (68 iz prethodnih godina i 14 iz prošle godine), u 18 slučajeva, 22 odsto, utvrđeno je postojanje ugrožavanja javnog interesa. S tim u vezi, Agencija je dala ukupno 32 preporuke zakonskim obveznicima za unapređenje transparentnosti i otklanjanje korupcijskih rizika”, ističe Drakić.
Drakić je kazao i da je tokom 2025. podnijeto šest zahtjeva za zaštitu zviždača.
“Podnosioci su obaviješteni da je nakon izmjena Zakona o sprečavanju korupcije usvojenih u junu 2024, Agenciji prestala nadležnost za postupanje po njihovim zahtjevima i da zaštitu mogu ostvariti pred nadležnim sudom”.
Precizira da su toj instituciji, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, podnijeta i tri zahtjeva za obezbjeđivanje finansijske pomoći zviždačima tokom sudskog postupka - u dva slučaja Agencija je odobrila traženu pomoć, dok je u jednom slučaju zatražena dopuna zahtjeva.
“Agencija i Klinički centar Crne Gore potpisali su 22. jula 2025. Sporazum o saradnji kojim se postavljaju temelji za snažniju i sistemsku zaštitu zviždača, sa fokusom na pružanje efikasne, sveobuhvatne i pravovremene psihološke podrške u situacijama kada zviždači pokrenu sudski postupak zaštite, a suočavaju se sa određenim pritiscima. Sporazum predviđa saradnju u okviru: psihološke pomoći i savjetovanja, stručnih obuka, istraživanja i edukativnih kampanja, kao i normativnog doprinosa razvoju sistema zaštite zviždača”, kazali su iz te institucije, pišu Vijesti.
Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o napretku naglasila je da je neophodno da bude izabran rukovodilac Agencijom u punom mandatu, ali se to još nije dogodilo. Od ljeta 2025. do danas dva konkursa za tu poziciju nijesu rezultirala i izborom direktora u punom mandatu.
Odgovarajući na pitanje “Vijesti”, Drakić kaže da je izbor direktora u punom mandatu važan zbog institucionalne stabilnosti, kredibiliteta borbe protiv korupcije i evropskih integracija.
“Agencija je jedna od centralnih institucija u sistemu integriteta države. Da bi mogla da planira dugoročne reforme, unapređuje kapacitete i dosljedno sprovodi zakon, važno je da ima rukovodstvo sa punim legitimitetom i četvorogodišnjim mandatom. Status vršioca dužnosti po svojoj prirodi predstavlja privremeno rješenje i ne omogućava isti nivo strateškog planiranja i institucionalne stabilnosti”, objasnio je, dodajući da izbor direktora u punom mandatu predstavlja i važan signal u procesu evropskih integracija.
“Evropske institucije kontinuirano naglašavaju potrebu jačanja institucionalne stabilnosti i nezavisnosti tijela koja se bave prevencijom korupcije. Upravo zato je izbor direktora u punom mandatu važan signal o ozbiljnosti reformskog procesa i posvećenosti jačanju sistema integriteta”.
Izbor direktora je, navodi Drakić, “isključiva nadležnost Savjeta Agencije”.
“Potpuno je legitimno da članovi Savjeta imaju različita mišljenja i stavove. To je dio institucionalne procedure i mehanizma odlučivanja. Ono što smatram važnim jeste da se cijeli proces odvija transparentno i u skladu sa zakonom, a konačna odluka je uvijek rezultat glasanja članova Savjeta”, kazao je on.
“Sa moje strane, fokus je bio i ostaje na radu Agencije i na konkretnim rezultatima. U prethodnom periodu Agencija je, uprkos ograničenim kapacitetima, nastavila da rješava predmete neselektivno, uključujući i one koji se odnose na najviše javne funkcionere, kao i predmete iz ranijih godina. Vjerujem da su rezultati rada i profesionalni integritet najbolja referenca u svakom postupku izbora”, poručio je Drakić.
Bez obzira na status rukovodstva, naglašava on, Agencija mora nastaviti da profesionalno obavlja svoje nadležnosti.
“Evropski put Crne Gore zavisi od ukupnog napretka u oblasti vladavine prava, reforme pravosuđa i efikasnosti institucija. Agencija mora, bez obzira na status rukovodstva, nastaviti da profesionalno obavlja svoje nadležnosti i doprinosi tom procesu kroz neselektivan i zakonit rad”, kazao je Drakić.