U drugoj fazi radova Glavni grad će popisati oštećenja na kanalu i pokušati da obezbijede sredstva kako bi se ona sanirala. Kako je najavio zamjenik gradonačelnika Boris Spalević planirana je i izgradnja šetališta uz kanal.
Kanal Mareza očišćen je u dužini od 8.600 metara i iz njega je izvađeno 700 tona otpada.
U drugoj fazi radova Glavni grad će popisati oštećenja na kanalu i pokušati da obezbijede sredstva kako bi se ona sanirala. Kako je najavio zamjenik gradonačelnika Boris Spalević planirana je i izgradnja šetališta uz kanal. Spalević je rekao da godinama gradska vlast nije vodila računa o kanalu Mareza iako je on po Zakonu o lokalnoj samoupravi i Zakonu o vodama u nadležnosti Glavnog grada. On je istakao da je ova gradska vlast prepoznala značaj kanala, prenosi Dan.
" Kanal Mareza je bio prioritet, jer smo imali situaciju da se voda sa vodoizvorišta, sa kojeg se snabdijeva 55 odsto stanovnika, muti. Prošle godine smo počeli sa čišćenjem i kako smo obećali građanima da će prva faza biti završena do 30. marta, to smo i uradili. Posao je završen i 20 dana ranije. Sada kreće druga faza, odnosno skeniranje oštećenja kanala gdje ćemo po dobijanju izvještaja komisije izračunati vrijednost radova i postupiti dalje. Pokušaćemo da obezbnijedimo sredstva za tu fazu. Ranije smo najavili da ćemo raditi projekat za šetalište pored kanala između od vodoizvorišta do Komanskog mosta " kazao je Spalević.
Rukovoditeljka Službe za poljoprivredu Zorica Pavićević rekla je da su očistili kanal u dužini od 8.600 metara.
"To nije bilo lako jer smo na terenu imali problema. Imali smo i komunikaciju sa građanima koji su prepoznali vrijednost radova kada je kanal profunkcionisao. Nije samo kanal Mareze jedina aktivnost Operativnog štaba Glavnog grada nego imamo dosta lokalnih voda koje pratimo, kao što su Savin i Mosorski potok, Doljasko izvorište, Sitnica, Ribnica... Najbitnije je bilo pokupiti smeće koje se baca. Mi ćemo se truditi da probleme rješavamo, ali apelujem na građaneda vode računa gdje odlažu otpad. Obišla sam sve vode u okolini Podgorice i tvrdim da nam je higijena življenja i odlaganja smećana na niskom nivou" kaže Pavićević.
" Imali smo velike poplave jer kanal nije bio prohodan i dolazilo je do zamućenja vode sa vodoizvorišta. Kada je Deponija probila kanal mutnoća je opala i već nakon devet dana imali smo vodu koja je za piće. Čišćenje kanala značajno je uticalo na kvalitet vode za piće. Ovo je velika stvar za naše preduzeće i sve građane. Desetinama godina ovaj kanal nije održavan. Došli smo do toga da za dva mjeseca imamo prohodan kanal nakon više decenija " rekao je Nišavić.
Nišavić je najavio da će u toku mjeseca završiti tendersku proceduru i raspisati tender za širenje kanalizacione mreže u Tološima, prenosi Dan.
"To je veliki projekat. U dužini od nešto manje od šest kilometara ćemo dobiti primarni kolektor, nakon čega ćemo sve ulice koje gravitiraju glavnim kanalom postepeno priključivati. Samim tim eliminisaćemo mogućnost da se u narednom periodu fekalne vode miješaju sa atmosferskim vodama. Riješićemo situacije koje stvaraju probleme građanima " najavio je Nišavić.
Direktor Deponije Aleksandar Božović istakao je da su iz kanala Mareza izvadili 700 tona otpada koji su prebacili na deponiju. On je kazao da su kanal čistile tri mašine, piše Dan.
"Pažljivo smo birali mehanizaciju da ne bi oštetili kanal. Nabavka ovih mašina bila je opravdana jer smo znali da će nam trebati. One su za vanredne situacije, ali nijesmo čekali da dođe do toga, već smo razmišljali preventivno " ističe Božović.
Božović je kazao da su u čišćenju kanala pomogle i kolege iz Puteva i Čistoće, kao i državna firma Zaštita prostora.
"Kolegama iz Čistoće plaćali smo uslugu transporta sa mjesta lokacije do deponije. Ostao je manji dio radova koji ćemo završiti onog trenutka kada presuši kanal "kaže Božović.