U dokumentu Ispitnog centra detaljno je prikazano kakvo su znanje, između ostalog, pokazale petice tokom testiranja iz raznih predmeta za školsku 2024/2025. godnu.
Ispitni centar objavio je nedavno analizu rezultata učenika devetog razreda koji su prošle godine polagali malu maturu, odnosno eksternu provjeru znanja i ta ustanova ukazala je na ključne probleme koji su evidentirani. Pored ostalog, ispostavilo se da je jedan od izazova što je mnogo manje petica na tom testu, nego što su ih đaci imali iz tih predmeta na kraju školske godine, piše Pobjeda.
Na Vladi je nedavno usvojena uredba kojom će se ubuduće oduzimati „Luče“ učenicima koji ne dobiju i na eksternoj provjeri znanja petice, odnosno mogu da imaju jednu četvorku. Zbog toga je dio stručne javnosti reagovao i zatražio da se ublaži ova mjera, ali su iz resornog ministarstva ostali pri stavu da je to ispravno rješenje koje bi trebalo da počne da se primjenjuje sljedeće godine.
U dokumentu Ispitnog centra detaljno je prikazano kakvo su znanje, između ostalog, pokazale petice tokom testiranja iz raznih predmeta za školsku 2024/2025. godnu.
U osnovnoj je školi predviđena provjera znanja, sa eksterno pripremljenim zadacima, na kraju trećeg obrazovnog ciklusa iz crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti, matematike i izbornog predmeta.
Dva i po puta manje petica
Prosječno postignuće iz matematike bilo je 43,05 odsto i jedno je od tri najlošija postignuća, u odnosu na druge predmete (tu su još Albanski jezik i književnost i Fizika) – piše u dokumentu.
- Skoro je 2,5 puta manje petica na eksternoj provjeri (599) nego što je bilo zaključenih na kraju školske godine (1.483) – istaknuto je u analizi Ispitnog centra.
Zaključenih jedinica iz ovog predmeta na kraju školske godine bilo je 129, a na ovom testiranju – 1.022.
Analiza pokazuje da je ocjena dva najčešća i na eksternoj provjeri i kao zaključna.
- Bilo je 129 zaključenih jedinica u školama. Oni su na testu dobijali ocjene od 1 do 4. Učenici kojima su zaključene pozitivne ocjene su na eksternoj provjeri dobijali sve ocjene od 1 do 5 – navodi se u analizi.
Dvije trećine učenika je uradilo manje od polovine testa. Samo oko 10 odsto učenika je uradilo više od 75 odsto testa.
U ovom dokumentu je istaknuto i da se poređenjem podataka u proteklih jedanaest godina uočava konstantni porast broja učenika koji biraju engleski jezik kao izborni, a smanjivanje broja učenika koji biraju prirodne nauke.
Ne znaju se osnove
Prosječno postignuće za predmet crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost je 49,63 odsto, nešto lošije nego prethodne godine.
Iz Ispitnog centra su istakli da đaci koji su na kraju školske godine iz ovog predmeta imali zaključene dvojke, trojke, četvorke, pa čak i petice na eksternoj provjeri dobijali su sve ocjene, od jedinice do petice.
-Distribucija postignuća petica je od ocjene jedan, istina samo dva učenika, do ocjene pet - navedeno je u dokumentu.
Iz ovog predmeta je 1750 đaka imalo zaključene petice u školama na kraju školske godine, a na testu je petica bilo mnogo manje – svega 540.
Najčešće zaključivane ocjene u školi su dvojke, dok je negativnih zaključenih ocjena jako malo. Dvojke su i na testu najčešće ocjene, zatim slijede trojke, a najmanje je krajnjih ocjena - jedinica i petica.
Iznijeli su detalj kada je riječ o određenim zadacima iz jezika, da, iako su rezultati pokazali da su đacima bili teški, u realnosti to nije tačno.
- Pisanje negacije uz pridjeve i glagole, kao i upotreba malog slova u pisanju prisvojnih pridjeva nastalih od vlastitih imenica (primjeri u testu Durmitor – durmitorski i Nikšić – nikšićki), ne mogu pripadati grupi teških kada je u pitanju provjeravanje znanja na kraju trećeg ciklusa…
Postavlja se pitanje kako da zainteresujemo učenike da više čitaju, da budu kreativni i inovativni ako analize pokazuju da im i rješavanje zadataka koji provjeravaju jednostavne kognitivne vještine, odnosno prepoznavanje i reprodukovanje gradiva, pa i primjena jednostavnih jezičkih pravila, sve više predstavljaju problem – naveli su oni.
Iz biologije je prosječno postignuće 44,97 odsto, što je nešto bolji prosječni rezultat nego godinu ranije kad je bio 42,02 odsto. Većina učenika koji su imali zaključnu ocjenu pet nije dobilo istu ocjenu i na eksternoj provjeri. Dvojke su najučestalije ocjene i u školi i na eksternoj provjeri.
Prosječno postignuće na testu iz engleskog jezika je 65,72 odsto, gotovo identično kao i godinu ranije kad je bilo 65,92. Podudaranje zaključnih ocjena i ocjena na testu je slično kao i kod drugih predmeta, razlike se pojavljuju kod ocjena jedan i pet.
- Uočava se da su ocjene pet najbrojnije i na eksternoj provjeri i kao zaključne. Više je jedinica dobijeno na eksternoj provjeri nego zaključenih. Prilično je ujednačen procenat zaključenih dvojaka, trojaka i četvoraka – pokazala je analiza.
Petica u školama iz ovog jezika bilo je 2.406, a na ovom testu 1.822. Jedinica je na testu bilo 422, a zaključnih takvih ocjena na kraju školske godine – 14.
Fiziku, kako se ispostavlja, kao izborni predmet na eksternom ispitu biraju najčešće učenici koji imaju zaključnu ocjenu pet, njih 17, prenosi Pobjeda.
- Samo četiri učenika su dobila ocjenu pet na eksternoj provjeri. Prosječno postignuće je 41,51 najlošije od svih predmeta na eksternom ispitu. Značajna je i razlika između zaključnih ocjena i ocjena na eksternoj provjeri – pokazuju nalazi Ispitnog centra.
Najveća odstupanja su kod ocjena pet, kojih je najviše zaključenih i dvojaka kojih je najviše na eksternoj provjeri. Pojedini đaci nijesu znali oznake za osnovne jedinice u SI sistemu.
Kada je riječ o hemiji, skoro svaki četvrti učenik je na eksternoj provjeri potvrdio zaključenu ocjenu pet.
- Petice su najčešće zaključne ocjene (skoro polovina prijavljenih učenika), a dvojke su najčešće na eksternoj provjeri – pokazuje analiza.
U školi je evidentirano 36 petica, a na testu ih je bilo deset. U školi je bila samo jedna jedinica, a na testu – 13.
Kada je riječ o istoriji, najviše zaključenih ocjena u školi je petica, dok je broj dvojaka, trojaka i četvoraka ujednačen. Nije bilo negativnih zaključenih ocjena. Na eksternoj provjeri je najviše - dvojaka.
- Najveće razlike u procentu ocjena su kod dvojaka (više ih je na eksternoj provjeri) i kod petica (više je zaključenih) – naveli su oni.
Iz istorije je, pored ostalog, naveden primjer lakog zadatka iz istorije koji glasi da se zaokruži slovo ispred tačnog odgovora: Muhamed je ispovijedao: A. Hrišćanstvo, B. Islam C. Budizam, piše Pobjeda.
- Ovaj zadatak uspješno diferencira samo učenike sa lošijim postignućima, dok najbolji učenici imaju lošije postignuće u odnosu na učenike iz srednje grupe – navedeno je, pored ostalog, u dokumentu.
Iz geografije je u školi bilo zaključenih 168 petica, a na testiranju ih je bilo – 31. Jedinica tokom eksterne provjere znanja zabilježeno je 38, dok ih nije bilo među zaključnim ocjenama na kraju školske godine.