Skupština Glavnog grada formirala je Ženski klub 5. februara 2025. godine, sa predsjednicom i 18 članica, koji doprinosi afirmaciji rodne ravnopravnosti i boljem položaju žena u društvu.
Glavni grad je donio Lokalni akcioni plan za podsticanje rodne ravnopravnosti za naredne dvije godine, sa ciljem unapređenja ljudskih prava žena kroz sedam prioritetnih oblasti: obrazovanje i medije, ekonomiju, socijalnu zaštitu, kulturu i sport, politički i javni život, te suzbijanje rodno zasnovanog nasilja. Posebna pažnja biće usmjerena na kulturu i sport, kroz sufinansiranje programa koji promovišu rodnu ravnopravnost, podršku stvaralaštvu autorki, organizaciju ženskih turnira i kulturnih događaja, te godišnja priznanja za doprinos ženskog sporta.
Dokument jasno pokazuje da je rodna ravnopravnost i dalje nedovoljno zastupljena. Na čelu samo jednog odborničkog kluba u Skupštini Glavnog grada nalazi se žena, u gradskim preduzećima nema žena na direktorskim pozicijama, a njihova zastupljenost u rukovodećim mjestima u organima i službama Grada je manja u odnosu na muškarce. Ipak, postoje primjeri ustanova gdje dominiraju žene na rukovodećim pozicijama.
Skupština Glavnog grada formirala je Ženski klub 5. februara 2025. godine, sa predsjednicom i 18 članica, koji doprinosi afirmaciji rodne ravnopravnosti i boljem položaju žena u društvu. U Službi Skupštine Glavnog grada, od 20 zaposlenih, 15 su žene, a tri su na rukovodećim pozicijama. U organima uprave, stručnim i posebnim službama ukupno je 850 zaposlenih, od čega je 445 žena i 405 muškaraca.
Podaci o rukovodećim mjestima pokazuju da je devet žena i 15 muškaraca na čelu Sekretarijata i službi Grada, pri čemu su žene na rukovodećim pozicijama u ključnim sektorima kao što su kultura, preduzetništvo, investicije i poljoprivreda, dok su muškarci na rukovodećim mjestima u sektorima finansija, saobraćaja, sporta i inspekcijskih poslova.
Situacija u preduzećima Glavnog grada pokazuje značajan nesrazmjer. Prema podacima od 30. septembra 2025. godine, od ukupno 2.908 zaposlenih u društvima sa ograničenom odgovornošću, 861 je žena, a 2.047 muškaraca. Na izvršnim direktorskim pozicijama nema žena, a od 70 članova odbora direktora, samo 11 su žene. U šest odbora direktora – među kojima su Agencija za stanovanje, Parking servis i Tržnice – nema nijedne žene.
Bolja situacija je u javnim ustanovama, gdje je od 290 zaposlenih 180 žena. Od sedam rukovodećih mjesta, pet je popunjeno ženama, a dva muškarcima.
Dokument Glavnog grada pokazuje da je rodna ravnopravnost proces koji zahtijeva dodatnu pažnju i sistemsko rješavanje, posebno u preduzećima i rukovodećim strukturama.