To su neke od novina koje nosi Nacrt zakona o sudskim vještacima, koji je do danas bio na javnoj raspravi.
Vještaci u Crnoj Gori uskoro će morati da rade po strožim pravilima, odnosno moraće da polažu ispite i stručno se usavršavaju, biće članovi profesionalne Komore za sudske vještake, upisaće se u javni registar i plaćaće članarine, dok će za teže disciplinske povrede plaćati kazne ili biti razriješeni, pišu Vijesti.
To su neke od novina koje nosi Nacrt zakona o sudskim vještacima, koji je do danas bio na javnoj raspravi.
U izvještaju o sprovedenoj analizi ovog zakona (RIA) koji je pripremilo Ministarstvo pravde kojim rukovodi Bojan Božović, piše da se donosi s ciljem unapređenja postojećeg, načina postavljanja, razrješenja, prava, obaveza i odgovornosti sudskih vještaka, ali i osnivanja Komore. Navode da je dosadašnji zakon imao određene probleme i nedostatke, posebno u vezi sa statusom i odgovornošću vještaka.
“Uvodi se obaveza polaganja ispita za vještake, kao i obavezno stručno usavršavanje radi održavanja i unapređenja stručnih znanja i vještina. Propisani su i uslovi za upis pravnih lica u registar, čime se obezbjeđuje institucionalna odgovornost i standardizacija rada. Vještake postavlja i razrješava Komisija za vještake, koju imenuje ministar pravde, a čine je predstavnici sudstva, državnog tužilaštva, Komore i Ministarstva. Postupak postavljenja se sprovodi na osnovu javnog poziva i jasno propisanih kriterijuma, a vještak, nakon postavljenja, polaže zakletvu i dobija pečat i legitimaciju. Zakonom se uspostavlja registar sudskih vještaka i pravnih lica za vršenje vještačenja, koji vodi Komora sudskih vještaka, a podaci iz registra su javno dostupni radi transparentnosti i jačanja povjerenja u rad vještaka”, ističe se u Nacrtu zakona.
Jedan broj vještaka je na javnoj raspravi ipak ukazao da im novi zakon uvodi dodatna birokratska i finansijska opterećenja, kazne i bespotrebne propise, dok im se položaj suštinski ne mijenja.
Planirano je da se Komora za vještake osnuje kroz tri mjeseca od donošenja zakona, dok bi njene poslove do tada obavljalo Ministarstvo pravde. Podzakonski akti će se donijeti u istom roku, dok će se Komisija za vještake imenovati u roku od pola godine.
Komora će izdavati i legitimaciju koju će morati da imaju svi vještaci, a upravljaće i sajtom sa registrom, u kojem će biti svi koji nude usluge vještačenja, odnosno imena, adrese, kontakti i oblasti vještaka i kompanija. U bazu podataka će se upisivati i disciplinske mjere izrečene protiv vještaka, a sprovodiće ih sama Komora, prenose Vijesti.
“Komora je obavezna i profesionalna organizacija u koju se udružuju svi sudski vještaci i pravna lica za vršenje vještačenja postavljeni u skladu sa ovim zakonom. Ima svojstvo pravnog lica, sjedište je u Podgorici, organi komore su Skupština, izvršni odbor, predsjednik i drugi organi formirani u skladu sa statutom Komore. U okviru Komore nezavisno djeluju disciplinski tužilac i disciplinske komisije. Skupština Komore donosi statut, poslovnik, etički kodeks i druge opšte akte, bira predsjednika, predsjednika skupštine, članove izvršnog odbora i drugih organa komore. Vještak je dužan da plati upisninu i plaća članarinu Komori. Opomena za plaćanje članarine ima snagu izvršne isprave”, ističe se u Nacrtu.
Vještaci, po Zakonu, mogu napraviti tri vrste povreda - lakše, teže i najteže. Za najteže mogu biti razriješeni, dok su za lakše predviđene opomene ili novčana kazna od 30 odsto prosječne bruto plate u prethodnoj godini. Za teže povrede vještaci plaćaju kaznu u iznosu jedne prosječne bruto plate, odnosno oko 1.200 eura za ovu godinu.
Budući vještaci će polaganje ispita plaćati 90 odsto prosječne bruto plate, što bi u toku naredne godine koštalo oko 1.100 eura. Mandati vještaka trajaće po šest godina, dok pri ponovnom imenovanju ne moraju polagati ispit. Izmjene i dopune Zakona predviđene su Strategijom reforme pravosuđa za period 2024-2027. godine.
Među primjedbama na ovaj zakon, 13 vještaka je zajednički ukazalo da će zbog velikog broja predmeta sada provoditi više vremena u pisanju obrazloženja za kašnjenje u predaji nalaza ili statusu vještačenja, nego radu na njima. Tvrde da Komora ne smije biti profesionalna organizacija jer se sudski vještaci tim poslom bave povremeno, odnosno nisu profesionalci kao advokati, notari i inženjeri.
Smatraju da je postojeće Udruženje sudskih vještaka, fleksibilnije, održivije i funkcionalnije, jer je i do sada radilo bez nametanja visokog novčanog i administrativnog tereta. Tvrde da je namjera kreatora zakona da formira Komoru koja će se baviti isleđivanjem neposlušnih vještaka.
“Predlogom Zakona daju se ogromna prava i ovlašćenja predsjedniku Komore i izvršnom odboru, koji će imati sve privilegije i mehanizme da multiplikovane obaveze koje su nametnute vještacima koriste u disciplinovanju istih - ukoliko iskažu neslaganje sa odlukama Komore, finansijskim planovima ili drugim pitanjima. Predviđeno je da se Komora finansira primarno putem mjesečnih članarina i disciplinskih kazni koje bi naplaćivala samim vještacima. Takav model finansiranja može stvoriti pritisak na članstvo, povećati troškove bavljenja profesijom i otvoriti prostor za zloupotrebe, posebno ako se kazne postave kao jedan od izvora prihoda, što i jesu predlogom Zakona. Članstvo u Komori vještaku ne garantuje da će obavljati vještačenja, ne garantuje mu da će ga sudovi i drugi organi angažovati, jedino što mu se garantuje to je članarina i kazne, kako ne bi zaboravio na članarinu. Zakon ima i dobra rješenja, poput stava 2 člana 51 koji će eliminisati višemjesečno ili čak višegodišnje čekanje vještaka na naplatu izvršenih vještačenja”, ističe se u mišljenju u kome se dodaje da je nevjerovatno, da su 22 člana Zakona posvećena disciplinskoj odgovornosti vještaka.
Tvrde da zakon u ovom obliku ne štiti interese vještaka već ide u korist Komore, pa tu ideju treba izbrisati, a sudovima vratiti pravo da prijave neprofesionalan rad. Zato predlažu da se Udruženju ukine pravo da vodi disciplinske postupke i to prenese na Sudski savjet, i formira nova radna grupa koja bi napisala svrsishodan zakon.
Vještaci su, u mišljenju na Zakon, kazali i da se ne on bavi ključnim problemima sa kojima se susreću, odnosno da često dobijaju nalog bez preciznog zadatka ili nisu jasno odvojene njihove i uloge suda, da za složene predmete često ne dobiju sve podatke, da su pritisnuti sudskim rokovima i zahtjevima...
Tvrde i da nije definisan koeficijent radnog mjesta u odnosu na koji je potrebno utvrditi razliku isplaćene zarade, pa se bave granskim i kolektivnim ugovorima, te pravilnicima o organizaciji radnih mjesta, što je posao advokata, prenose Vijesti.
Smatraju da vještak treba da ima pravo da vrati spise dok mu se jasno ne navede radni zadatak.