Na jučerašnjoj sjednici Vlada je usvojila nacrt izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Podgorice sa ciljem preispitivanja postojećih rješenja i preduslova za realizaciju projekata značajnih za Glavni grad i državu uključujući i projekat Velje brdo.
Na jučerašnjoj sjednici Vlada je usvojila nacrt izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Podgorice sa ciljem preispitivanja postojećih rješenja i preduslova za realizaciju projekata značajnih za Glavni grad i državu uključujući i investiciono-razvojni projekat Velje brdo. Planom se vrši prenamjena površina od opšteg interesa, a najvećim dijelom su u gradskom području ali i dijelom na teritoriji opština Zeta i Tuzi. Dokument ima skoro 800 stranica uključujući i grafičke prikaze, kako prenosi Dan.
"Izmjenama se stvaraju preduslovi za racionalno i namjensko korišćenje prostora i definisanje položaja i pravaca razvoja Glavnog grada u skladu sa principima održivog razvoja. Uzimajući u obzir sve ulazne podatke, i postavke PUP-a Podgorice, na neizgrađenom prostoru Veljeg brda pristupilo se prenamjeni i kreiranju novog dijela grada, zasnovanog na prostornom usmjeravanju razvoja krupnih infrastrukturnih sistema- dobro saobraćajno uvezanih, u jedinstvenu mrežu različitih sadržaja, objekata i funkcija u cilju sprječavanja neracionalnog korišćenja i degradacije prostora. To područje predstavlja integralni dio budućeg razvoja urbane Podgorice", piše u dokumentu.
Ovim planom su propisane smjernice i uslovi za izgradnju objekata za koje nije predviđena izrada detaljnih urbanističkih planova ili projekata zara otklanjanja biznis barijera.
Jasno se definišu smjernice za realizaciju i izgradnju objekata na poljoprivrednom zemljištu. U skladu sa zahtjevima i razvojem saobraćajne infrastrukture grada date su mogućnosti za rješavanje i realizaciju kružnih raskrsnica na ključnim saobraćajnim ukrštanjima, definisana je tranzitna obilaznica iz pravca sjeveroistoka ka jugu i jugozapadu, implementirane su saobraćajnice za koje je završena projektna dokumentacija i definisani jasni koridori, kao i završena dionica autoputa Bar-Boljari od petlje Smokovac do Mateševa. Dati su uslovi za proširenja mostova i izgradnju novih na lokacijama i saobraćajnim pravcima gdje je to neophodno i moguće. Određene su lokacije za izgradnju gradskih garaža i parkinga na javnim površinama i površinama na kojima nema smetnji u smislu vlasništva. Date su smjernice za objekte socijalne zaštite, školstva i zdravstva. Predviđa se izgradnja objekata uprave, kulture, sporta, turizma, vjerskih objekata i drugih objekata od javnog i opšteg interesa – objavljeno je u dokumentu.
Ulaz ka samom Novom gradu na Veljem brdu je sa pravca Podgorica–Spuž. U budućnosti će se sa petlje Velje brdo moći uključiti direktno na autoput, što predstavlja pozitivnu stranu i veliko rasterećenje uže gradske mreže, piše u dokumentu.
"Stanovanje će biti najzastupljeniji oblik izgradnje u prvoj fazi realizacije. Kako je prostor namjenjen dominantno stambenoj izgradnji formiran u blokovima to će se i gradnja odvijati prema dinamici koja se uspostavi razvojem infrastrukture. Linearna izgradnja objekata u sistemu blokova i sistem slobodnih zgrada su neke od mogućnosti racionalnog korišćenja građevinskog zemljišta", navodi se u dokumentu, a prenosi Dan.
Navodi se da su stvoreni uslovi da se unaprijedi i zaštiti životna sredina sa reciklažnim centrom sa postrojenjem za tretman guma, groblje za kućne ljubimce.
"Definisana je zaštitna zona vodoizvorišta Boljesestre i propisana zabrana eksploatacije šljunka u koritima rijeka na području u široj zoni zaštite. Dati su uslovi i zone zaštite rijeke Zete, brda Gorice, kanjona rijeke Cijevne, i ostalih prirodnih dobara. Preispitane su namjene u okviru DUP-ova koji su trenutno u izradi, kao i DUP- ova koji su preporučeni za izradu, iz razloga poboljšanja infrastrukturnog opremanja i ostvarivanja boljeg stepena urbaniteta, uz oblikovno i karakterno povezivanje sa ostalim djelovima grada", navodi se u dokumentu.
Planom su dati uslovi i smjernice za realizaciju, Muzeja savremene umjetnosti i Prirodnjačkog muzeja, na osnovu prvonagrađenog konkursnog rješenja, kako prenosi Dan.
Takođe, dati su uslovi i smjernice u posebnom aktu za realizaciju Gradske bolnice, Palate pravde, Međunarodnog instituta za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope. Data je mogućnost proširenja Aerodroma u skladu sa razvojnim planovima kompanije, prostor za potrebe izgradnje distributivnog centra i razvoj privredne zone u Kokotima na površinama koje su u vlasništvu Plantaža. Sadržaji i objekti za potrebe uprave veterinarske inspekcije na graničnom prelazu Božaj, Migrantski centar u Opštini Tuzi, objekti i sadržaji za potrebe lokalne uprave Opštine Zeta na potezu Beglake – piše u dokumentu.
Date su preporuke za zaštitu kulturnih dobara na osnovu Studije zaštite koja je izrađena za potrebe PUP-a, zaštitu životne sredine na osnovu Strateške procjene uticaja plana na životnu sredinu, i ostale preporuke i mjere date u državnim i lokalnim planovima i strategijama.
Plan sadrži posebno poglavlje Generalno urbanističko rješenje Velje brdo. Izgrađene površine iznosile ni 273 hektara, dok je pod infrastrukturom predviđeno 43 hektara. Poljoprivrednih površina nema na tom zahvatu. Stanovanje je planirano na jugozapadnoj strani brda.
"Osnovni koncept formiranja „novog grada“ zasnovan je na prostornom usmjeravanju razvoja krupnih infrastrukturnih sistema- dobro saobraćajno uvezanih, u jedinstvenu mrežu različitih sadržaja, objekata i funkcija u cilju sprečavanja neracionalnog korišćenja i degradacije prostora. Obzirom na položaj u prostoru glavnu barijeru cjelovite integracije u okolnu matricu grada predstavlja zapadna obilaznica odnosno dio autoputa Bar–Boljare. Sa jedne strane to je barijera ali sa druge strane daje mogućnost bržeg saobraćajnog uvezivanja koje će se ostvarivati planiranom petljom Velje brdo", navodi se u dokumentu.
"Urbanizacija neizgrađenog prostora na originalan i inovativan način nudi koncept zasnovan na postepenom „gradograditeljstvu” kroz „rastakanje grada u prirodi“ ili „srastanje prirode u urbanitet“ koji se kao princip sprovodi dosljedno kroz sve aspekte rješenja. Pažljivim rasporedom funkcija gradi se novi grad uz definisanu mrežu blokova povezanih pažljivo gradiranim saobraćajnim tokom u odnosu na predložene sadržaje -stambeni, poslovni, komercijalni, socijalni, javni, ulica, trg, park", piše u dokumentu.
Prema nacrtu izmjena i dopuna PUP-a, za prostor Sadina je planirana izrada DUP-a, bez implementacije konkursnog rješenja jer se radi o prostru koji je samo malim dijelom u državnom vlasništvu pa se samim tim konkurs se ne može primjeniti, piše u dokumentu.
"Izradom plana nižeg reda će se detalno sagledati i analizirati, kako bi se taj vrijedni prostor afirmisao i na najbolji mogući način opremio i urbanizovao", piše u dokumentu.
1. fazu razvoja naselja čini izgradnja primarne saobraćajne mreže, uz razvijanje stambeno poslovnog naselja sa uslužnim, komunalnim i javnim sadržajima, kako piše Dan.
"Ta faza će se razvijati autohtono u smislu zadovoljenja potreba korisnika u smislu infrastrukturnog opremanja (voda, struja, kanalizacija). Ostale faze će se razvijati kao nadogradnja i nadopuna nedostajućih sadržaja prve faze razvoja i u skladu sa razvojnim potrebama grada. Planirani su sadržaji stanovanja za prvenstveno mlade porodice odnosno tek zasnovane porodice koje će po povoljnim uslovima uz napor države ostvariti pravo na stan. Uvođenjem sadržaja poput tržnice, vrtića, igrališta, doma zdravlja, zatim sadržaja za potrebe administracije i tehničke infrastrukture CGES-a i CEDIS-a, i ostalih pratećih uslužnih djelatnosti, koji će se dinamično i funkcionalno rješavati i razvijati u daljoj budućnosti, daje se mogućnost postepene (fazne) transformacije područja uz primenu maksimalnih, ali održivih kapaciteta ne ugrožavajući pri tome kvalitet prostora i njegovu funkcionalnost", kaže se u dokumentu.
Početna intervencija treba da se desi na priključku sa postojećeg putnog pravaca Podgorica–Spuž.
"Sve planirane saobraćajnice se mogu realizovati fazno, s tim da će se priključna odnosno glavna saobraćajnica koja vodi do kote 200 nm biti prva faza realizacije, jer predstavlja osnov za dalji razvoj planiranog naselja. Primarne saobraćajnice su bulevarskog tipa sa zelenim razdjelnim ostrvom, širine 30 metara u profilu, sa obostranim trotoarima i biciklističkim stazama. U trupu trotoara i biciklističkih staza će se smještati infrastuktura. Ostala mreža saobraćajnica unutar blokova, kao i parkiranje će se rješavati idejnim rješenjem bloka", piše u dokumentu.
Takođe, planirana je izgradnja sportkih terena, za različite vrste sportova pa prostor za konjički klub i smještaj određenog broja divljih konja.
Sadržaji kulture su povezani sa rekonstrukcijom tvrđave Crvena stijena i nadopuna sadržaja koji bi potpomogli turističku valorizaciju tog vrijednog kulturnog dobra. Takođe je planiran paviljon botaničke bašte, kako piše Dan.