To su, ističe Šaranović, neke od glavnih novina Zakona o unutrašnjim poslovima, o kojima će se poslanici u Skupštini Crne Gore danas ponovo izjašnjavati.
Aktivni policijaci moraće podnijeti i izvještaj o promjeni vlasništva nad imovinom u prethodnih pet godina, a imovinsko stanje na uvid Odjeljenju za antikorupciju moraće da dostave i oni penzionisani u periodu od 2012. do danas, kazao je “Vijestima” ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, kako pišu Vijesti.
Povrede službene dužnosti, naglašava on, koje su u vezi sa ignorisanjem ovih obaveza mogu dovesti i do otkaza, dok nekadašnji službenici, koji budu spremni da kriju imovinu i zbog toga plaćaju visoke novčane kazne, mogu biti i predmet istrage.
To su, ističe Šaranović, neke od glavnih novina Zakona o unutrašnjim poslovima, o kojima će se poslanici u Skupštini Crne Gore danas ponovo izjašnjavati.
Predsjednik Jakov Milatović vratio je 20. avgusta parlamentu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, navodeći da taj propis uvodi poseban postupak zapošljavanja policijskih službenika bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana.
“Usvojenim zakonskim rješenjem, kompletnu proceduru izbora policijskih službenika sprovodi Ministarstvo unutrašnjih poslova preko komisije koju obrazuje ministar, kojem je ostavljeno faktički diskreciono pravo da donosi odluke o prijemu u radni odnos velikog broja policijskih službenika, a s obzirom na to da su ministri nesumnjivo politički izabrana lica, u tom smislu postoji visok stepen rizika od dodatne politizacije kako navedenog Ministarstva, tako i policije”, stoji u obrazloženju Milatovića.
Slične argumente tokom avgustovske rasprave u parlamentu iznio je i poslanik DPS-a Danijel Živković, koji je tada tvrdio da će “u ovom procesu ministar biti ključna ličnost, jer se zapošljavanje u Upravi policije ne može obaviti bez njegove saglasnosti, što stvara preduslove za velike zloupotrebe i vršenje direktnog političkog uticaja kod zapošljavanja policijskih službenika, a kako smo svjedočili borbi za prevlast i partijski uticaj u bezbjednosnom sektoru, onda je jasno čemu vode ove izmjene zakona”.
Šaranović, međutim, poručuje da se na propisani način poštuje jedna od glavnih preporuka Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO), koja predviđa da policijski službenici moraju biti kontrolisani dalje “od podataka iz kaznenih evidencija i bezbjednosnih provjera, a da kontrole treba sprovoditi u redovnim intervalima, jer se lične okolnosti vremenom mogu promijeniti i učiniti zaposlene ranjivijim na moguće rizike od korupcije”.
“Sasvim mi je jasno zbog čega to smeta DPS-u. Njihovi razlozi za nervozu me raduju i potvrđuju da smo na pravom putu. Zašto predsjednika države boli isto što boli i DPS, znaćemo uskoro”, poručio je Šaranović.
Novi propis, objašnjava ministar unutrašnjih poslova, predviđa uvođenje obaveze policijskim službenicina da podnesu izvještaj o promjenama vlasništva nad imovinom u posljednjih pet godina.
“Smatrali smo tu normu jako važnom, jer je uvođenje obaveze dostavljanja imovinskih kartona ‘najavljeno’ kroz usvajanje zakona u junu 2021, a do mehanizama za provjeru životnog stila došli smo tek sada - poslije pune tri godine. Na taj način su svi oni koji su eventualno imali imovinu nesrazmjernu prihodima bili ‘pravovremeno upozoreni’ da se te imovine oslobode prenosom na treća lica ili prodajom i na taj način ‘očiste’ tragove. Imali su pune tri godine da to urade. Primjenom ove norme, kada zakon bude ponovo izglasan u Skupštini, isplivaće na vidjelo i takve aktivnosti ako ih je bilo”, kazao je Šaranović.
Naglašava da važeći zakon propisuje obavezu da svi bivši policijski službenici koji su prestali sa radom od 2012. do danas imaju obavezu da podnesu imovinske izvještaje za period nakon prestanka rada u policiji.
“Međutim, zakon nije propisivao sankciju kojom bi oni bili primorani da to stvarno i urade, jer su sankcije za aktivne policajce bile neprimjenljive za bivše policijske službenike. Bivšem policajcu ne možete dati otkaz. Izmjenama zakona za bivše policajce koji ne dostave izvještaj ili dostave netačne podatke propisane su prilično visoke novčane kazne, kao prvi korak. Ako se pokaže da je neko spreman da svjesno krši zakon i da plaća velike iznose da ne bi dostavio imovinsko stanje na uvid, to može ukazivati na potrebu sprovođenja daljih aktivnosti iz nadležnosti policije”, upozorio je Šaranović.
Šaranović precizira da je do 31. jula 2024. godine, imovinski izvještaj podnio 3.301 policijski službenik, dok je 105 to učinilo nakon isteka roka.
Prema njegovim riječima, posljednji podaci Odjeljenja za antikorupciju pokazuju da 6,4 odsto policijskih službenika još nije ispunilo ovu zakonsku obavezu.
Izmjene Zakona, kaže Šaranović, daće šira ovlašćenja Odjeljenju za antikorupciju.
Precizira da je važeći zakon bio prilično “nedovršen” u dijelu koji se ticao imovinskih kartona i provjere životnog stila policijskih službenika, “pa je jedini mogući postupak za sankcionisanje bio nedovoljno efikasan”.
“Važeći Zakon o unutrašnjim poslovima koji je usvojen u junu 2021. formalno je uveo obavezu podnošenja imovinskih kartona, ali nije propisao adekvatne sankcije za one koji to ne učine niti efikasan postupak sankcionisanja. Ovim izmjenama zakona je nedostavljanje izvještaja ili nedostavljanje tačnih podataka u izvještaju direktno definisano kao teža povreda službene dužnosti, tako da Odjeljenje za antikorupciju neće morati više da ide preko Etičkog odbora do Disciplinske komisije. Takođe, i nepostupanje po usmenom ili pisanom nalogu Odjeljenja za antikorupciju smatraće se težom povredom službene dužnosti”, kazao je Šaranović.
Sankcije za težu povredu službene dužnosti, objašnjava on, mogu biti od novčanih kazni do prestanka radnog odnosa.
“…Pri čemu je zakonska obaveza da se teže povrede službene dužnosti sa elementima korupcije sankcionišu otkazom”, naglasio je Šaranović.
Odgovarajući na pitanje u vezi sa uvođenjem posebnih procedura zapošljavanja, koje će biti sprovedene u MUP-u, a ne u Upravi za ljudske resurse, Šaranović podsjeća na to da Zakon o državnim službenicima i namještenicima definiše da se postupak popune radnih mjesta u organima koji vrše poslove policije, bezbjednosti, obezbjeđenja pritvorenih i osuđenih lica…, može urediti posebnim zakonom.
“Dakle, izuzimanje postupka zapošljavanja u policiji iz Uprave za ljudske resurse je bilo projektovano mnogo ranije. Sasvim je logično da specifične provjere i potrebe koje nosi selekcija kadrova za policiju nije moguće u punom kapacitetu realizovati u Upravi za ljudske resurse”, tvrdi on.
Ponavlja da je cilj MUP-a da tokom postupka zapošljavanja prvi put uvede i dodatnu provjeru integriteta, a nakon provjere kaznene evidencije i bezbjednosnih smetnji, i da na taj način ispuni GREKO preporuke.
“Poseban iskorak biće i način i struktura postupka provjere znanja i vještina, koji će biti kreiran na osnovu najboljih međunarodnih praksi”, tvrdi Šaranović.
Ističe da sve to nije bilo moguće u uobičajenom postupku Uprave za ljudske resurse.
“Iz svega navedenog možete zaključiti da će kandidati morati da prođu kroz filtere nekoliko komisija, dok bi u Upravi za ljudske resurse kompletan postupak provjere znanja sprovodila jedno, tročlano tijelo, koje čine jedan predstavnik Uprave, jedan predstavnik MUP-a i jedan stručnjak u toj oblasti. Ako tome dodamo činjenicu da će javnim pozivom biti raspisana potreba za popunjavanjem više stotina radnih mjesta u policiji, to bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo značiti najmanje dvostruko ili trostruko više prijavljenih kandidata, pa bi postupak u Upravi, prema sadašnjim dinamikama, trajao beskrajno dugo”, objašnjava Šaranović.
Istakao je da je MUP, obrazlažući te izmjene propisa, naglasio da “nemamo javni oglas, ali imamo javni poziv”.
“Naglasili smo da nema kadrovskog plana, jer da ga je bilo, ne bi zatekli policiju kojoj nedostaje 1.500 policajaca”, zaključio je Šaranović.