U Crnoj Gori, selektivni abortusi i patrijarhalni sistem vrijednosti predstavljaju ozbiljne demografske izazove.
Uprkos napretku civilizacije, selektivni abortusi i dalje su prisutni, dok društvena naklonost prema muškoj djeci doprinosi neravnopravnom položaju žena. Podaci Monstata ukazuju na kontinuiran disbalans u rodnoj strukturi novorođenčadi, što dovodi do ozbiljnih demografskih posljedica, piše Gradski.
Podaci Uprave za statistiku Crne Gore Monstat pokazuju da se u posljednjoj deceniji u ovoj zemlji rađa znatno više dječaka nego djevojčica. Od 2011. do kraja 2020. godine, rođena su 2.922 dječaka više nego djevojčica, s najvećim disbalansom zabilježenim 2014. godine, kada je broj djevojčica bio manji za čak 365. Prošle godine, ovaj trend je nastavljen, ali sa nešto manjom razlikom od 98 dječaka više. Do kraja maja 2024. rođeno je 67 djevojčica manje nego dječaka.
„Gledajući statističke podatke koliko god da smo na većem stepenu civilizacije i da se borimo sa tim selektivnim abortusima i težnjom da se prvenstveno u našoj zajednici i sistemu izborimo, primat je dat na muškoj djeci nego ženskoj. Statistički podaci nam suprotno govore da smo nekako razbili sve to jer je patrijarhat još uvijek u toj mjeri zastupljen“, kazala je psihloškinja Stela Burzanović.
Prema izvještaju Populacionog fonda Ujedinjenih nacija iz 2012. godine, selektivni abortusi su veoma prisutni u Crnoj Gori.
Veliki problem stvara njihova kombinacija s patrijarhalnim vrijednostima koje favorizuju mušku djecu, pa na taj način ozbiljno narušavaju rodnu ravnotežu i doprinose demografskim problemima, kazao je za Gradsku demograf Miroslav Doderović.
„Kod nas je ustvari najveća opasnost u reproduktivnom periodu od 19. do 40. godine gdje imamo nedostatak 3.000 žena, a taj broj je vjerovatno veći i procjena je da će u sljedećih 15-20 godina nedostajati 8.000 žena“, istakao je Doderović.
Psihološkinja Burzanović naglašava da, uprkos borbi za rodnu ravnopravnost, patrijarhat i dalje dominira, što zahtijeva veći stepen svijesti i borbe protiv diskriminacije.
„Kada se jave klijenti upravo se javljaju zbog tog pritiska sredine i težnje da ne pokleknu. Da li pod utacaj partnera šire i slično. I kada su ovakvu slučajevi radi se na suzbijanju stereotipa, stigmi, tih vrijednosti koje su ukorijenjene. I jako je pohvalno što se javljaju klijenti, jer je potrebno raditi na širenju svijesti i na prihvatanju“, primijetila je Burzanović.
Ovi demografski poremećaji nisu samo pitanje statistike, već imaju i ozbiljne posljedice na društveno-ekonomski razvoj zemlje. Selektivni abortusi, često vođeni patrijarhalnim vrijednostima, dovode do disbalansa na „bračnom tržištu“ i dodatno otežavaju položaj žena u crnogorskom društvu.
„Ovi podaci koji se pokazuju od Monstata i tako dalje su problematični jer u njima ne učestvuju podaci selektivnih abortusa koji se obavljaju u privatnim ordinacijama, ali u centrima u susjedstvu BiH, Srbiji, Kosovu i Albaniji“, kazao je Doderović.
Da bi se riješio ovaj problem, neophodno je raditi na suzbijanju patrijarhalnih normi i jačanju svijesti o rodnoj ravnopravnosti, kako bi se osigurala demografska ravnoteža i stabilan razvoj društva, saglasni su sagovornici Gradske.