Ocijenio je da je brana na Morači primjer kako se može balansirati između očuvanja prirodnih resursa i zadovoljavanja potreba stanovništva.
Ekipe preduzeća Zaštita prostora Crne Gore uspješno su završile izgradnju privremene brane u koritu rijeke Morače, smještene u Drugoj zoni sanitarne zaštite vodoizvorišta Boljesestra, saopštio je predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić.
On je kazao da je time završen jedan od značajnih projekata Regionalnog vodovoda, koji je u funkciji istraživačkih i razvojnih aktivnosti, a koji će imati dugoročne pozitivne efekte na vodosnabdijevanje primorja i očuvanje prirodnih resursa.
Kazao je da taj projekat, iako privremenog karaktera, donosi značajne promjene u ekosistemu rijeke Morače i predstavlja važan korak u povećanju izdašnosti vodoizvorišta Boljesestra, koje obezbjeđuje nedostajuće količine pitke vode cijelom crnogorskom primorju, pišu Vijesti.
"Izgradnja brane u 2023. godini već je pokazala značajan pozitivan uticaj na korito rijeke Morače. Nivo dna korita rijeke i vode uzvodno od brane znatno je porastao, što je doprinijelo revitalizaciji biljnog i ribljeg fonda u rijeci. Vegetacija se obnavlja, a povratak riba potvrđuje da su se stvorili povoljniji uslovi za život u ovom dijelu korita Morače. Akumulacija pijeska i šljunka dodatno je stabilizovala korito rijeke, čime su se stvorili uslovi za dugoročnu održivost ekosistema", navodi Lakušić.
Rekao je da zaustavljanje nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka, koja je godinama ugrožavala rijeku i njenu okolinu, predstavlja istorijsku odluku koja je korito rijeke Morače u Drugoj zoni zaštite spasila od dalje devastacije. Time su sačuvani ne samo prirodni resursi, već i biodiverzitet, koji je ključan za održavanje ekološke ravnoteže u tom području, ističe on.
Kazao jeda ovaj "ekološki preporod" donosi korist ne samo prirodi, već i lokalnoj zajednici koja zavisi od Morače i njenih resursa, te da se izgradnjom brane podigao nivo vode i u bunarima koje mještani koriste za svoje i poljoprivredne aktivnosti.
Lakušić ukazuje i da je izgradnja brane, osim što je donijela ekološke benefite, imala i direktan uticaj na povećanje izdašnosti vodoizvorišta Boljesestra, pišu Vijesti.
"Ovaj projekat je nastao kroz proces naučnih istraživanja i omogućio je stabilno i povećano snabdijevanje pitkom vodom crnogorskog primorja tokom 2023. i ove 2024. godine, što je posebno značajno tokom ljetnih mjeseci kada je potražnja za vodom na vrhuncu. Primorskim opštinama ove godine upućena je količina pitke vode od čak 804 litra u sekundi. Ovaj uspjeh ne bi bio moguć bez brane, koja je direktno doprinijela povećanju izdašnosti izvorišta", navodi on.
Iako je, kako je rekao, izgradnja privremene brane ove godine izvedena sa zakašnjenjem, ona će ipak poslužiti kao ključan element u okviru naučno-istraživačkih studija vezanih za utvrđivanje zona sanitarne zaštite vodoizvorišta Boljesestra. Ističe da su te studije od presudnog značaja za dugoročnu zaštitu izvorišta i planiranje budućih infrastrukturnih projekata koji će osigurati stabilno snabdijevanje pitkom vodom za crnogorsko primorje.
Podsjeća da su hidrogeološki istražni radovi na ispitivanju uticaja izgradnje privremene brane na Morači rađeni 2023. godine, u okviru detaljnih hidrogeoloških istraživanja uticaja izgradnje privremene brane na Morači na režim podzemnih voda u zoni izvorišta Boljesestra.
"Ova istraživanja pružila su podatke za pouzdane podloge za izradu projekata trajnih objekata, kaskadnih brana duž rijeke Morače, kako bi se izvršila njena rehabilitacija i ponovo uspostavili hidraulički odnosi koji su postojali prije otvaranja izvorišta, odnosno početka forsirane eksploatacije riječnog materijala", kazao je Lakušić.
Navodi da je tokom prošle godine, na osnovu sprovedenih istraživanja, utvrđeno da se tokom hidrološkog minimuma izvorište Boljesestra "prihranjuje ne samo na račun padavina već i alogeno, iz zbijene izdani formirane u aluvijumu Morače". Rekao je i da je postavljena brana na Morači 2023. izazvala je promjene u vodostaju na Boljesestri.
"Takođe, ova aktivnost je veoma značajna jer se na osnovu eksperimenata potvrdila osnovanost jedne od varijanti dugoročnog rešenja, odnosno zaključak da je za dugoročno rešavanje vodosnabdevanja neophodno izvršiti remedijaciju korita rijeke Morače aktivnostima koje uključuju i izgradnju kaskadnih brana, koje će se finansirati uz podršku Svjetske banke. Planiran je početak radova za 2025. godinu, a završetak za 2028. godinu", kazao je Lakušić.
Ocijenio je da je brana na Morači primjer kako se može balansirati između očuvanja prirodnih resursa i zadovoljavanja potreba stanovništva. "Uz podršku lokalnih i državnih vlasti, Crna Gora nastavlja da postavlja standarde u oblasti zaštite životne sredine i održivog upravljanja vodnim resursima", poručio je on.
Lakušić je kazao da je briga o Morači i vodoizvorištu Boljesestra - briga o budućnosti crnogorskog primorja, "njegovoj turističkoj privlačnosti i, što je najvažnije, kvalitetu života svih građana".
"Ovaj projekat je dokaz da, uz prave mjere, priroda može da se obnovi i da se održivi razvoj može postići na korist svih, od lokalne zajednice do turista koji posjećuju crnogorsko primorje", zaključuje se u saopštenju.