Društvo

ISPLAĆENO 1.59 MILIONA EURA ZBOG ŠTETE NASTALE U UDESIMA NEOSIGURANIH VOZILA

Autori gradski.me Milica Mrvaljević

Evidentno je da imamo porast broja neosiguranih vozila na drumovima, kazao je Gradskom portalu izvršni direktor Nacionalnog biroa osiguravača Crne Gore Boris Šaban.

Izvor: Mondo/Stefan Stojanović

„U jednom dijelu to je moguće opravdati i porastom ukupnog broja vozila pa je samim tim i procenat onih koji izbjegnu da izvrše svoju zakonsku obavezu veći. Sa druge strane kontrola od strane nadležnih organa je smanjena, usljed nedostatka kapaciteta što se dodatno odražava na ovaj negativan trend“, kazao je Šaban.

Do početka juna prijavljeno 280 slučajeva štete, skoro 100 više nego 2022.

To pokazuju i podaci o broju prijavljenih šteta po osnovu neosiguranih vozila u uporednom periodu
za posljednje tri godine.

Iz Nacionalnog biroa osiguravača navode da je do početka juna prijavljeno 280 slučajeva štete, do istog perioda 2023. prijavljeno je 235 slučajeva, a 2022. godine „svega“ 186.

Podaci o visini isplata govore o tom porastu, pa je prošle godine isplaćeno čak 1.597.452, dok je 2022. isplaćeno 1.004.999 eura.

Šaban navodi da je NBOCG proteklih godina aktivno radio na smanjenju ove pojave kroz kampanje ali i saradnju sa Upravom policije u zajedničkim akcijama.

„Međutim, naše viđenje je da se mora efikasnije djelovati, kroz pojačane kontrole i jače sankcionisanje kako bi se stalo na put ovoj štetnoj pojavi. Upravo napominjem ovo radi građana koji redovno izmiruju svoje obaveze da trošak isplate šteta za neosigurana vozila utiče negativno na visinu premije koju svi plaćamo. Takođe, po ko zna koji put podvlačimo neizbježne procese koji se tiču regresa protiv lica koja izazovu udes neregistrovanim vozilom. Što znači regres – pravo da naplatimo iznos isplaćene štete. Ne treba da napominjemo kakve neprijatne posljedice može da ima podatak da je neko lice u obavezi da plati nekolko hiljada eura pod prijetnjom izvršenja. Zato ponavljamo dokazanu činjenicu da ‘vožnja neregistrovanog vozila je najskuplja vožnja’“, istakao je Šaban.

On navodi da je pitanje podizanja svijesti osiguranja jedan od prioriteta Nacionalnog biroa osiguravača Crne Gore i branše osiguranja uopšte.

„Naše permanentne edukativne kampanje su usmjerene upravo da građanima ukažu na značaj osiguranja kao efikasnog vida zaštite imaovine i lica“, kazao je Šaban.

Ističe da su značajni rezultati postignuti i u dijelu razumijevanja suštine obaveznih osiguranja u saobraćaju.

„Iskustva kako naša tako i iz regiona ukazuju na to da je neizostavno posmatrati edukaciju kao konstantan proces, te da se te aktivnosti moraju svakodnevno sprovoditi koristeći razne vidove promotivno-edukativnih metoda rada. Neophodno je, dakle, biti kontantno prisutan u javnom prostoru. U tom cilju zajedno sa našim regulatorom Agencijom za nadzor osiguranja, radimo na izradi Komunikacione strategije u cilju podizanja svijesti ljudi o značaju osiguranja. Sve analize i egzaktni parametri ukazuju na to da se uspijeva na taj način doći do građana kako bi kroz adekvatne i tačne informacije mogao podizati svoju svijest o osiguranju. Svjesni smo da to nije lak proces ali da bi bila uzlazna linija onda ključna riječ na koju se moramo oslanjati je – upornost“, istakao je Šaban.

Prema njegovim riječima, sistem registracije vozila mora biti efikasniji, navodeći da su u nekoliko navrata prezentovali, uslovno rečeno, “Austrijski model” registracije vozila, kao uspješan primjer saradnje osiguravajućih društava i države.

„Naša želja je da se proces registracije učini brzim i jednostvanijim za građane a sa druge strane da državi pruži bolji uvid i kontrolu na vozilima u saobraćaju. Tržište osiguranja je ponudilo pomoć državnim organima nekoliko puta do sada izražavajući spremnost da učestvuje i pomogne realizaciju projekata u cilju podizanja bezbjednosti u saobraćaju. U prilog tome nedavno smo Glavnom gradu donirali radare za mjerenje brzine koji su postavljeni na Bulevaru Josipa Broza Tita. Nacionalni biro osiguravača će, svakako, nastaviti da podržava i pomaže projekte kojim se podiže sigurnost na našim drumovima“, poručuje Šaban.

Podsjeća da su na konferenciji u aprilu u Budvi najavili pokretanje inicijative da se osiguranje imovine uvrsti kao obavezan vid osiguranja. Riječ je, kako kaže, o izmjeni zakonske regulative tako da je to proces koji zahtijeva vrijeme i analize prije konačne odluke.

„I pored činjenice da premija po glavi stanovnika raste, penetracija osiguranja je i dalje mala u poređenju sa zemljama Evope. Normalno to ukazuje na činjenicu da postoji prostor za rast. Moramo uzeti u obzir i limitirajuće faktore: standard stanovništva, zatim trenutnu ekonomsku razvijenost – a koji utiču na razvijenost tržišta osiguranja uopšte“, zaključio je Šaban.