Kolaps zimske turističke sezone zbog nezapamćene nestašice snijega i ogromni gubici zbog kojih su bili prinuđeni da za isplatu zarada zaposlenima koriste državnu pomoć, nijesu spriječili Skijališta Crne Gore (SCG) da sanjaju ambiciozne snove - proširenje skijališta Kola
U dopisu koji su iz te državne kompanije poslali resornom Ministarstvu, a u koji su “Vijesti” imale uvid, traže se nova krupna ulaganja u infrastrukturu, kojim bi se kolašinsko skijalište širilo ka Jelovici, odnosno prema Beranama i Andrijevici. U dopisu, međutim, nema zahtjeva koji se odnose na nastavak radova na mojkovačkom skijalištu, koje je dio SCG.
Državno preduzeće je osnovano kako bi upravljalo skijalištima Kolašin 1600, koje jedino radi, zatim ski-centrima na bjelopoljskoj i mojkovačkoj srani Bjelasice, Cmiljača i Žarski, čija je izgradnja počela. Planirano je da u okviru te kompanije posluju i skijališta čija se gradnja tek planira (Torine, Jelovica, planinskim centrom Komovi i istoimenim Eko-avanturističkim parkom).
U dopisu poslatom ministru turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimiru Martinoviću, izvršni direktor SCG Đuro Milošević, između ostalog, traži gondolu “sa druge strane tunela Klisura”, novu žičaru, blizu 30 kilometara staza, uslove za izgradnju privremnih ugostiteljskih objekata...
Na pitanje “Vijesti” koji su bili motivi za tako ambiciozne planove, pomoćnik direktora SCG Predrag Milanović kazao je da je sve što su državi predložili da uloži u skladu sa Prostornim planom posebne namjene (PPPN) Bjelasica i Komovi.
“Namjera je da se u skladu sa PPPN, za Berane i Kolašin izgradi instalacija (gondola) čija je polazna stanica sa ‘’druge strane tunela’, gde je planiran i parking prostor, čime bi se otvorio još jedan ulaz skijaša u skijalište, a samim tim bi se smanjila gužva i zakrčenja ka Ski-centru Kolašin 1600. Takođe, izgradnjom te instalacije i pripadajućih oko 20 kilometara staza, napravila bi se jedinstvenu cjelina sa postojećom infrastrukturom Ski-centra Kolašin 1600”, kaže Milanović, prenose Vijesti.
Kako tvrdi, novim ulaganjima “povećali bi se kapaciteti jednovremenog broja skijaša koji mogu doći na Ski-centar Kolašin 1600”. On podsjeća na broj hotela koji se trenutno grade u Kolašinu i na planini, pa je, kako ocjenjuje, neophodno i povećanje skijaške infrastrukture.
Milanović nije mogao da kaže koliko bi otprilike koštalo državu da udovolji najnovijim ambicijama SCG. Tek kad dobiju zeleno svjetlo za izgradnju, “bavili bi se ispitivanjem tržišta i vrijednostima pojedinačnih projekata”.
U dopisu Martinoviću iz državne kompanije detaljnije su objasnili zbog čega misle da je nova obimna infrastruktura neophodna. Kažu da se otvaranjem tunela na regionalnom putu Kolašin-Lubnice-Berane, stvorila mogućnost razvoja i praširenja kolašinskog skijališta i izgradnjom dodatnih kapaciteta skijaške infrastrukture sa strane Berana i Andrijevice.
Podsjećaju da je PPPN-om planirano širenje skijališta ka tim opštinama upravo “izgradnjom gondole K11 sa pratećim ski stazama i njihovo povezivanje sa postojećom skijaškom infrastrukturom”.
“Polazna stanica gondole je planirana u neposrednoj blizini tunela sa velikim parking prostorom. Izlazna stanica gondole je locirana na prevoju Škale i uvezana je sa skijalištima Kolašin 1450 i Kolašin 1600 skijaškim stazama. Kao alternativa spajanja postojećih skijalištu sa planiranom gondolom i ski stazama, može se postaviti žičara sa Žabljaka na lokalitetu žičare K6”, objasnio je Milošević u dopisu svom sugrađaninu Martinoviću, kako prenose Vijesti.
Prevoj Škale (Čkale) nalazi se u blizini ski staza i državnog i privatnog kolašinskog skijališta.
“Žičara sa Žabljaka”, kako je zove direktor SCG, je žičara koja je odlukom Vlade Duška Markovića 2020. godine namijenjena za spajanje ski-centara Žarski i Cmiljača. Prije toga, bila je namijenjana za Durmitor. Ugovor sa izvođačem radova na izgradnji šestosjedne žičare i četiri kilometra skijaških staza na Savinom kuku, raskinut je nakon zaključaka Savjetodavne misije Centra za svjetsku baštinu pri UNESCO.
Prema posljednjim zvaničnim informacijama, djelovi žičare kupljene za šest miliona eura, sada se nalazi na tri lokacije - Bijelom Polju, Mojkovcu i u magacinu Zorana Bećirovića, vlasnika privatnog Ski-centra Kolašin 1450. Taj kolašinski biznismen je prije nekoliko godina ponudio da besplatno skladišti žičaru, a kasnije je način preuzimanja žičare “posvađao” Miloševića i njega, o čemu su “Vijesti” ranije pisale...
U dopisu ministru, Milošević navodi da je “žičara na više mjesta”, ali ne i da li je i dalje u privatnim magacinima.
Infrastruktura državnog i privatnog skijališta spojena je 2022. godine žičarom K7, koja je je koštala devet miliona eura.
Ski-centar Kolašin 1600 ima i žičaru K8 i 21 kilometar skijaških staza, a trenutno se radi na postavljanju dva ski lifta. Žičarom K7 i ski stazama uz nju spojena su dva bazna naselja Kolašin 1600 i Kolašin 1450, koja su trenutno veliko gradilište.
Milošević je ministru predložio da se postavljanje gondole i izgradnja parking prostora uz polaznu stanicu ka Andrijevici ugovori po sistemu “projektuj-izgradi”. Isti način bi, kako je napisao, trebalo praktikovati i za izgradnju ski staza uz gondolu, kao i ski staza koje povezuju gondolu sa skijalištem Kolašin 1600.
Uz postavljanje “žičare sa Žabljaka”, predlaže i izgradnju novih osam kilometara staza.
Traži i informacije o statusu projekta vodosnabdijevanja i osnježavanja palninskih centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450, ali i formiranje tima stručnjaka “da iznađu drugo rješenje, kako bi se stvorili uslovi da SCG može dati projektni zadatak za osnježavanje ski staza na Kolašinu 1600”.
Među njegovim željama je i da se “predvide lokacije za izgradnju privremenih ugostiteljskih objekata uz novoplanirane skijaške staze”.
Na državnom Ski-centru Kolašin 1600 minule zimske sezone nijesu imali nijedan skijaški dan zbog nedostatka snijega. Priča o projektu osnježavanja aktuelna je već nekoliko, ali će, po svemu sudeći, i sljedeća zimska sezona zavisiti od prirodnog snijega...
Od države su iz SCG tražili i bob na šinama koji bi bio korišten tokom ljetnje turističke sezone. Toj želji je udovoljeno, a državu će koštati tri milona eura. Bob na šinama biće sastavni dio šestosjedne žičare K8 - Troglava. Kako su iz Ministarstva turizma, ekologije održivog razvoja i razvoja sjevera napisali Upravi za kapitalne projekte, cijenu projektovanja i izvođenje radova boba na šinama procijenila su SCG “na osnovu analize tržišne vrijednosti”.
Navodno, projekat se realizuje, kako objašnjavaju iz Ministarstva, “u cilju unapređenja i diversifikacije turističke ponude na državnom ski-centru”.
Tender za izvođača radova raspisan je 5. aprila. Kako je opisano u dokumentaciji, riječ je o objektu koji nema svoj pogon, već će zavisiti od žičare. Predviđeno je da bude priključen na električnu energiju polazne stanice žičare, a tokom zime dio šina koji se nalazi na stazama biće demontiran, kako pišu Vijesti.
Na pitanje “Vijesti” zbog čega je odabran bob po toj cijeni, a ne neka jeftinija varijanta sa, na primjer, sopstvenim pogonom, Milanović tvrdi da su se i u tom slučaju držali PPPN.
Na odluku o vrsti je uticao i faktor atraktivnosti.
“Prevashodno, odluka o izgradnji boba dužine oko 2,2 kilometra je bila zbog atraktivnosti, jer je atraktivnija vožnje bobom te dužine nego kraćim. Takođe, planskim dokumentima nisu predviđena drugačija rješenja, već samo na način na koji je planiran, to jest urbanističko-tehničkim uslovima bilo ograničeni da nema sopstvenog pogona, već je transportna vozila - bobova predviđena žičarom. Cijene bobova zavise od dužine, pa se ne može paušalno govoriti jeftiniji - skuplji”, tvrdi pomoćnik direktora SCG.
U infrastrukturu Ski-centra Kolašin 1600 do sada su uložene desetine miliona eura.
Prema Programu uređenja prostora, i Mojkovčani ove godine računaju na oko dvadesetak miliona eura ulaganja u skijašku infrastrukturu na njihovoj strani Bjelasice, a između ostalog i na projektovanje i gradnju žičara sa šestosjedom, objekta bazne stanice, posljednjih pola kilometra puta Vragodo-Žarski katun, ski-staze prema Bjelogrivcu...
Na Jelovici, koja je na strani Bjelasice koja pripada Beranama i Andrijevici, kako piše na zvaničnom sajtu SCG, predviđena je izgradnja ukupno sedam žičara i ski liftova, 35 kilometara skijaških staza, kao i 13 hotela, i jednog hostela u podnožju ski-centra.
SCG su od osnivanja 2017. godine, pa u nekoliko narednih, dobijale nepovratnu pomoć države, ne računajući ulaganja u infrastrukturu.
Prema Vladinoj informaciji o pomoći toj komapniji, SCG imaju 74 zaposlena po ugovorima o radu i 21 radnika zaposlenog preko agencije, kao i dva po ugovoru o djelu, kako pišu Vijesti.
U istom dokumentu piše da ta kompanija u posljednje tri godine nije bila korisnik državne pomoći, osim subvencija po Ugovoru o realizaciji programa osposobljavanja za samostalan rad kod poslodavca dodjelom pomoći male vrijednosti, koju daje Zavod za zapošljavanje.
Zbog, kako su obrazložili, vanredno loše zimske turističke sezone, a kako bi se omogućila isplata redovnih ličnih dohodaka za mart i april i djelimično maj, Vlada je i ove godine pomogla dozvoljenim limitom od 200.000 eura.