Nacrt zakona o sprečavanju korupcije predviđa da funkcioneri neće morati da prijavljuju ušteđevinu koju ne drže u banci ukoliko je niža od 10.000 eura.
Isto važi i za automobile, plovila ili oružje (pokretna imovina koja se registruje) ako nijesu vrijedni najmanje 10.000 eura.
Prema aktuelnom Zakonu, funkcioneri su morali da prijave ušteđevinu i pokretnu imovinu u vrijednosti većoj od 5.000 eura.
Spuštena je i granica koja se odnosi na ograničenja po prestanku javne funkcije. Funkcioner, ukoliko ovakav Nacrt bude usvojen, nakon godinu od odlaska sa funkcije može da stupi u ugovorni odnos sa institucijom ili organom u kojem je radio.
“Vijesti” su ranije pisale da Nacrt predviđa da Agencija za sprečavanje korupcije više neće imati obaveze prema onome koji prijavi sumnje u ugrožavanje javnog interesa i postojanje korupcije (zviždač), već će ta osoba moći da potraži zaštitu isključivo na sudu.
Ovo je drugi nacrt propisa za sprečavanje korupcije u roku od godinu, ali su ti dokumenti gotovo potpuno suprotni.
Aktuelni Nacrt zakona o sprečavanju korupcije na javnoj raspravi je narednih 20 dana, pišu Vijesti.
Kolegijum bivše predsjednice Skupštine Danijele Đurović početkom prošle godine formirao je Radnu grupu, sa ciljem unapređenja antikorupcijskih pravila za funkcionere.
Radna grupa je bila sastavljena od poslanika i civilnog sektora, a bili su pozvani i predstavnici Agencije za sprečavanje korupcije, ali su oni odbili učešće i donijeli mišljenje prema kome način formiranja tog radnog tijela “ostavlja prostor za različite vrste zloupotreba i time stvara pogodno tle za razvoj koruptivnih rizika”.
U tadašnjoj skupštinskoj Radnoj grupi, kao poslanici, bili su aktuelni potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, državni sekretar u Ministarstvu prosvjete Dragan Bojović, Vanja Ćalović Marković ispred Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i Ana Đurnić ispred Instituta Alternativa (IA). Prema odluci, u radu tijela je trebalo da učestvuju i dva predstavnika opozicije, ali su njihova imena ostala nepoznata javnosti, pišu Vijesti.
“Riječ je o zajedničkom nastojanju predstavnika civilnog sektora i nas poslanika da unaprijedimo zakonski okvir u ovoj oblasti, te da, kao što ste dobro primijetili, pokušamo da prevaziđemo do sada uočene nedostatke, koji su mogli predstavljati prepreku za efikasnu kontrolu. Dakako, ovdje je riječ samo o Nacrtu, radnoj verziji izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju korupcije, koji je kao takav apsolutno otvoren za dalju doradu i unapređenje”, kazao je tada za “Vijesti” Bojović, koordinator Radne grupe.
Radna grupa je u aprilu dostavila Nacrt izmjena zakona. Nakon raspisivanja parlamentarnih izbora, radna tijela Skupštine nijesu razmatrala taj materijal, pa se tako poslanici na plenarnoj sjednici nikada nijesu izjasnili o krupnim novinama koje je Nacrt donosio.
Prošlogodišnji Nacrt sadržao je ono na šta je stručna i laička javnost godinama upozoravala kao manjkavost propisa koji je na snazi.
Dokument je predviđao definiciju životnog stila javnih funkcionera, obavezu Agencije za sprečavanje korupcije da provjerava da li javni funkcioneri žive u skladu sa zaradama, pišu Vijesti.
Taj propis je davao odriješene ruke Agenciji da provjerava i da li su funkcioneri eventualno prikrili imovinu u zemlji ili inostranstvu, ali ne samo oni već i članovi njihovih porodica.
Nacrt je proširuje se krug javnih funkcionera i na notare, javne izvršitelje i stečajne upravnike. Agenciji je davao ovlašćenje da pristupa bankarskim podacima - bez traženja saglasnosti.
Nacrt je obavezivao funkcionere da prijavljuju imovinu djece - bez obzira da li žive sa njima ili odvojeno.
“Takođe, funkcioneri bi bili obavezni da izvještavaju o imovini i prihodima svoje djece i kada djeca napuste zajedničko domaćinstvo (a ne samo, kao do sada, dok su članovi zajedničkog domaćinstva), jer smo bili svjedoci raznih ‘osamostaljivanja’ sinova najviših državnih funkcionera koji su preko noći postajali ‘uspješni’ biznismeni i milioneri”, kazao je Bojović “Vijestima” u aprilu proše godine.
Tada je i rekao da je predloženo da se ukine mogućnost da se unaprijed ugovaraju otpremnine za javne funkcionere i državne službenike, čime je nanošena impozantna finansijska šteta budžetu svih građana.
“Recimo, ugovarane su otpremnine i po 60 i više hiljada eura, dakle u vrijednosti stana ili nekretnine u Podgorici, koju običan građanin može da stekne jedino kroz dugoročne kredite, sa visokim ratama, ako je uopšte u prilici da dođe do kredita”, kazao je, kako prenose Vijesti.
Paralelni Nacrt ugledao svjetlost dana
Desetak dana nakon što je ovaj Nacrt dostavljen nadložnom Odboru za antikorupciju, Ministarstvo pravde na čijem je čelu bio Marko Kovač ,formira svoju Radnu grupu za izmjene Zakona o sprečavanju korupcije.
To se vidi iz poziva za delegiranje člana u ime nevladinih organizacija, koji je objavljen na sajtu Ministarstva pravde 4. maja prošle godine.
Kako se predstavnici civilnog sektora nijesu javljali na poziv, formirana je dvanaestočlana Radna grupa, koja je i autor posljednjeg Nacrta zakona. Novi dokument ne sadrži ništa od rješenja koje je prethodno usaglasila skupštinska Radna grupa. Naprotiv, uskraćuje jedan nivo zaštite zviždačima, spušta vremensku granicu u ograničenju funkcija, podiže visinu iznosa koje funkcioner treba da prijavi komisiji.
“U dvanaestočlanoj Radnoj grupi čiji je zadatak izrada Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije su članovi iz Ministarstva pravde Crne Gore, njih četiri, zatim tri člana iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), te po jedan član predstavnik Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), Vrhovnog suda, Višeg suda, kao i član predstavnik Kabineta potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju. Nakon prvobitnog formiranja Radne grupe, formiranjem 44. Vlade došlo je do izmjena u sastavu, u smislu postizanja veće inkluzivnosti i uključivanja sudstva i tužilaštava svih nivoa, čime je obezbijeđen veći kvalitet Radne grupe”, rečeno je “Vijestima” nedavno iz resora Andreja Milovića.