On je kazao da je vakcinacija protiv velikog kašlja jedna od prvih vakcina uvedenih u prošireni program imunizacija kod nas i u kontinuitetu se sprovodi od 1962. godine.
Prema najnovijim podacima dostupnim UNICEF-u, oko 93 odsto novorođene djece u Crnoj Gori je na vrijeme primilo jednu dozu vakcine protiv velikog kašlja, a nešto više od 80 odsto sve tri doze, što je, imajući u vidu prirodu bolesti, nedovoljno da bi imali zadovoljavajući kolektivni imunitet, kazao je Pobjedi epidemiolog dr Senad Begić, koordinator UNICEF-a za društvene i promjene u ponašanju, prenosi CdM.
“Ne smijemo zaboraviti da je kolektivni imunitet jedina brana koja onemogućava pojavu velikih epidemija i koja štiti i one najugroženije – djecu koja zbog malog uzrasta, nekih urođenih ili hroničnih zdravstvenih stanja prosto nijesu kandidati da prime vakcinu i čije zdravlje i životi zavise od okoline i društva”, ističe dr Begić.
Dr Begić ističe da iako se radi o decenijskom iskustvu korišćenja vakcine protiv velikog kašlja, broj trenutno oboljelih kod nas (452) je na nivou koji gotovo da nije zabilježen još od 1967. kada je registrovano 595 oboljelih.
On je kazao da je vakcinacija protiv velikog kašlja jedna od prvih vakcina uvedenih u prošireni program imunizacija kod nas i u kontinuitetu se sprovodi od 1962. godine.
“Prema podacima nacionalnog Instituta za javno zdravlje, koji se redovno dostavljaju UNICEF-u, tokom ovih više od 60 godina vakcinacije, obuhvati su, kao i sa ostalim vakcinama, pokazivali konstantan rast koji je u određenim godinama dostizao i preko 96 odsto na vrijeme vakcinisane djece sa sve tri doze vakcine u prvoj godini život”, rekao je on.
Epidemiolog ističe da je tako bilo sve do 2014. godine kada dolazi do najizraženijeg malignog uticaja antivakcinalnih pokreta, čiji se uticaj osjeća i danas, a koji su direktno, i iz samo njima znanih razloga, doveli mnoge roditelje u zabludu, izazivajući njihovu zbunjenost i odlaganje vakcinacije, piše CdM.
U imunizaciji se izdvaja još jedan problem, a to je kraće trajanje imuniteta nakon primjene aceluarne pertusis vakcine, tako da je do srednjoškolskog uzrasta, ranije stečena zaštita kod mnogih oslabljena, ali opet dovoljna da se izbjegnu teške kliničke slike i spasu životi.
“Ovo upravo i objašnjava činjenicu da je ubjedljivo najveći broj oboljelih kod nas sa blažim kliničkim slikama i to u srednjoškolskom – adolescentskom uzrastu. Treći, a posebno bitan izazov je sve izraženije odlaganje revakcinacije, odnosno odlaganje četvrte doze, koja se daje u drugoj godini života kako bi se imunitet osvježio, što znači da mi već sada imamo određeni, ne mali, broj djece uzrasta tri i četiri godine čiji imunitet nije adekvatno osvježen i osnažen, stvarajući tako uslove za „prelivanje“ obolijevanja od adolescenata ka mlađim uzrastima sa potencijalno jako teškim i ozbiljnim posljedicama”, pojasnio je on odgovarajući na pitanje zbog čega je najveći broj zaraženih upravo među tinejdžerima i manjom djecom.
Crnogorske zdravstvene vlasti su, kaže dr Begić, prateći obilje jasnih naučnih dokaza i decenijsku praksu najrazvijenijih zemalja u novom, izmijenjenom kalendaru imunizacija, predložile i osvježavanje imuniteta protiv velikog kašlja u uzrastu od pet do osam godina, što će produžiti stečenu zaštitu godinama nakon revakcinacije, prenosi CdM.