Društvo

MJEŠTANI CETINJSKIH SELA TRAŽE OBUSTAVU RADOVA NA MILOŠEVOM KRŠU, SPREMNI NA PROTEST

Mještani cetinjskih sela se protive izgradnji kamenoloma na Miloševom kršu, traže obustavu radova, a spremni su i na proteste

Izvor: MONDO/Teodora Orlandić

Prašina, izduvni gasovi teške mehanizacije, svakodnevna buka, uništenje lokalnog zemljišta i štetne posljedice po zdravlje, samo su neki od razloga zbog kojih se mještani sela Đinovići, Kosijeri, Štitari i drugih protive izgradnji kamenoloma na lokalitetu Milošev krš na Cetinju. Da bi projekat mogao ugroziti životnu sredinu i građane, saglasni su i u Prijestonici Cetinje, iz koje su "Vijestima" kazali da im je zdravlje mještana na prvom mjestu, da će reagovati i Ministarstvu kapitalnih investicija (MKI) uputiti inicijativu sa zahtjevom za raskid Ugovora o koncesiji i zaustavljanje projekta, pišu Vijesti.

Kako je pojasnio jedan od mještana sela Đinovići Nikola Adžić, oni traže obustavu svih planiranih radova na ovom lokalitetu i spremni su na proteste i blokade puteva, a pravdu će, kako je kazao, tražiti i pred sudom ako bude potrebe. Vlada je u februaru prošle godine na predlog Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) donijela koncesioni akt za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina, između ostalih i za lokalitet Milošev krš. Nakon toga je MKI raspisalo tender, pa je Ugovor o koncesiji za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena u avgustu 2022. potpisan sa podgoričkom firmom "Inženjering put".

Nema odgovor od MKI
Adžić je pojasnio da će izgradnja kamenoloma ugroziti sela Bokovo, Kosijeri, Đinovići, Mikulići, Štitari i Markov do i da u njima živi oko 70 mještana, te da je veliki broj i onih koji svakodnevno posjećuju ova sela. On tvrdi da je postupak davanja koncesije, odabira izvođača, izrade elaborata i javne rasprave vođen u strogoj tajnosti i da je to protivno zakonu.

"Po Zakonu o mjesnim zajednicama imamo pravo da odlučujemo o zaštiti životne sredine na ovom prostoru, a nama je to pravo uskraćeno", kazao je on.

Adžić je naglasio da su se po saznanju o izgradnji kamenoloma obratili MKI, ali da odgovora do danas nije bilo. "Vijesti" su tom resoru poslale pitanja o premještanju kamenoloma i zahtjevima građana, ali su kazali da će odgovor naknadno poslati. Adžić je kazao da eko i etno turizam uzimaju maha u njihovom kraju i da su sela posjećena radi blizine nacionalnih parkova, aerodroma i Prijestonice.

"Prije smo se nadali investiciji države u pospješivanje privrede, nego u otvaranje crnih ekoloških tački", istakao je on.

Kako je kazao, među prvim žrtvama kamenoloma bilo bi pčelarstvo, a posljedice po poljoprivredu bi bile katastrofalne. Dodao je da bi prašina i izduvni gasovi uništili floru šire okoline i izvršili nepopravljiv uticaj na biodiverzitet tog kraja. Adžić je naglasio da bi širenjem štetnih čestica i njihovim padanjem na okolnu obradivu površinu opao kvalitet zemlje, a da bi se potencijalno uticalo na podzemne vode. Naglasio je da je ovaj kraj dio hidrološke cjeline Skadarskog basena i ima podzemne vode, ali da nisu dovoljno ispitane. On je dodao i da je elaborat uticaja na životnu sredinu, koji je radila firma "Medix" sporan, te da se u njemu bez ikakvog ispitivanja navodi da je područje bezvodno, Vijesti prenose.

"Preskočili su da pomenu i umanjili su značaj dva izvorišta Studenac i Zališ koji bi bili direktno pogođeni miniranjima i zagađenjem", kazao je Adžić.

On je pojasnio da najveći broj domaćinstava ovog kraja koristi vodu iz bistijerni i da bi prašina i emisije kamenoloma uticale i na njih. Adžić je dodao da nije urađen popis bistijerni, njihovog stanja i da nije urađena analiza kvaliteta njihove vode pa se ne može znati kakav će uticaj imati kamenolom.

Adžić je kao gorući predstavio problem životinja i kazao da se u elaboratu prepisuju zaključci iz literature o opštem stanju u državi i da je taj kraj izuzetno bogat tim i biljnim svijetom. Navodi da na ovom području boravi i ugroženi orao osičar, te da su nebrojeno puta uočeni medvjedi, slijepi miševi zbog čega i traže detaljnu analizu biodiverziteta. On je naglasio da su dobili podršku Prijestonice, da im je ponuđena pomoć i da će opština preduzeti pravne korake, kako do početka radova ne bi došlo.

Dali uslove za kopanje i podršku
Prijestonica Cetinje u potpunosti podržava inicijativu mjesnih zajednica i okolnih sela za zaustavljanje projekta kamenoloma na lokaciji Milošev krš i dijeli stav da bi projekat mogao ugroziti životnu sredinu, zdravlje ljudi i negativno uticati na ukupan kvalitet života mještana.

To je "Vijestima" zvanično rečeno iz te lokalne samouprave, uz napomenu da će uputiti inicijativu MKI s jasnim stavom i zahtjevom za raskid Ugovora o koncesiji, što bi, kako su kazali, u konačnom dovelo do obustavljanja projekta. Iz Prijestonice redakciji nisu odgovorili koliko bi se ovom koncesijom novca slilo u opštinsku kasu, ali su kazali da su bez obzira na ekonomske koristi za Cetinje, zaštita životne sredine i zdravlje građana na prvom mjestu.

Oni su naglasili da je po Zakonu o koncesijama, koncesionom aktu, planskim dokumentima i Ugovoru o koncesiji, Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Cetinja izdao urbanističko-tehničke uslove (UTU) za kamenolom krajem prošle godine, prenosi portal Vijesti.

"Izdavanje UTU predstavlja formalni akt koji je Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine u obavezi da izda ukoliko su prethodno preduzeti svi neophodni koraci, a shodno prostorno-urbanističkom planu Prijestonice donesenom 2014. godine", pojašnjeno je u odgovoru.

Iz te Opštine su kazali da su za određivanje lokacije, koncesiju i dokumente, procedure i odabir koncesionara, nadležni Vlada i MKI.

Potencijalne opasnosti
Najveći uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi prema elaboratu, može da izazove pojava PM čestica.

Kako Vijesti prenose, prema dokumentu eksploatacijom kamena na Miloševom kršu u vazduhu se mogu očekivati emisije prašine, zagađenja od dizel goriva i buke.

“Navedene emisije nemaju kontinualan karakter i ispuštanje zagađujućih materija u vazduh, u smislu kontinualne industrijske proizvodnje”, piše u elaboratu.

Prije smo se nadali investiciji države u pospješivanje privrede, nego u otvaranje crnih ekoloških tački

Preskočili su da pomenu i umanjili su značaj dva izvorišta Studenac i Zališ koji bi bili direktno pogođeni miniranjima i zagađenjem

Šta piše u elaboratu?
Na lokalitetu Milošev krš i njegovoj neposrednoj blizini nema stalnih naselja, a najbliža kuća se nalazi na 900 metara udaljenosti u selu Bokovo, dok je planirano da površinski kop kamenoloma zahvati površinu od 42,75 hiljada metara kvadratnih.

To, između ostalog, piše u elaboratu o procjeni uticaja eksploatacije tehničko-građevinskog kamena na lokalitetu Milošev krš na životnu sredinu, koji je radila kompanija “Medix”. U dokumentu se navodi da u blizini nema stalnih izvora, te da se od ležišta 750 metara južno nalaze povremeni izvori Mašula, a kilometar su udaljeni kaptirani izvori Ploča i Gnjila, pišu Vijesti.

“U okviru ležišta i njegovog užeg područja ne postoje stalni vodeni tokovi, kao ni izvori”, piše u dokumentu.

Dodatno se navodi da je šire područje relativno rijetko naseljeno i da prema popisu iz 2011. godine, selo Bokovo ima 38 stanovnika i da za Markov do nema podataka. Osim toga, u elaboratu piše da na lokalitetu nema zaštićenih područja u smislu Zakona o zaštiti prirode, kao i da Milošev krš nije poljoprivredno zemljište.

“Tokom terenskog obilaska lokacije zabilježene su tri vrste orhideja, plaštak, vimenjak, obični kaćun i vrsta gladiole, koje su zakonom zaštićene u Crnoj Gori”, ističe se u dokumentu.

U elaboratu se navodi da ove populacije projektom neće biti značajno redukovane jer su široko rasprostranjene i stabilne u submediteranskom području Crne Gore. Piše i da šumu područja čine lišćarskolistopadne, hrastove i grabove zajednice, a dominira šikara, dok se od životinja između ostalih mogu sresti kornjače, gušteri, lisice, vukovi, kune i slijepi miševi, prenose Vijesti.