Društvo

GLAVNI PROBLEM ŠVERCA ŽIVOTNJA U CG JE NEPOSTOJANJE DRŽAVNOG PRIHVATILIŠTA

Autor Anja Rašović Izvor RTCG

Crna Gora nalazi se na ruti nelegalnog transporta životinja, djelatnosti koja kriminalcima na godišnjem nivou, prema podacima Europola, donosi desetine milijardi eura profita.

Izvor: Twitter/screenshot

Glavni problem pri sprječavanju krijumčarenja životinja preko Crne Gore je nepostojanje državnog prihvatilišta za životinje, ocjenjuju u Agenciji za zaštitu životne sredine. U CZIP-u ukazuju na neažurnost Ekološke inspekcije, piše RTCG.

Meta šverca su manje nadzirane endemske vrste, koje se ne nalaze na CITES listi (lista ugroženih vrsta), a Europol naglašava se da su posebno ugrožene ptice (grabljivice i pjevačice), velike mačke, ali i jesetre (vrste riba), morski konjići, jegulje, daždevnjaci, zmije, vodozemci, insekti, risovi, vukovi, vidre, jeleni i medvjedi.

Uprava za inspekcijske poslove i Agencija za zaštitu životne sredine saglasni su da je ključni problem u suzbijanju nelegalnog transporta i držanja životinja nepostojanje adekvatnog prostora za smještaj životinja.

“U Crnoj Gori još uvijek ne postoji ovlašćeno pravno ili fizičko lice kod kojeg bi se shodno Zakonu o zaštiti prirode moglo izvršiti privremeno ili trajno zbrinjavanje primjeraka divljih životinja koje su predmet krijumčarenja. Zbog prije navedenog za svaki slučaj oduzimanja životinja traži se pojedinačno rješenje od strane Agencije za zaštitu životne sredine”, kazali su nam iz Uprave za inspekcijske poslove.

Osim pomenutog, veliki izazov je prema ocjeni Agencije za zaštitu životne sredine, i kaznena politika, koja ne obeshrabruje počinitelje.

“Za ilegalnu trgovinu zaštićenim vrstama predviđena je kazna od 3 mjeseca do 3 godine zatvora. To se u Crnoj Gori nažalost ne primjenjuje, već se kod ljudi koji bivaju uhvaćeni u prekršaju izriču prekršajne kazne tj., naplaćuje se carinski prekršaj u iznosima od par stotina eura, što je dosta afirmativno za one koji rade ovaj ilegalni transport životinja”, kazali su nam iz EPA.

Kako RTCG piše, naglašavaju da je pomenuto posebno problematično zbog činjenice da sve ono što oni pokušavaju da prenesu preko granice košta znatno više od onoga koliko iznosi carinski prekršaj.

Uptino postupanje ekološkog inspektora

Ekološki inspektor ima ingerencije da na terenu kontroliše držaoce životinja , na osnovu prijave nelegalnog držanja životinja od strane građana ili institucija. Isto tako inspektor kontroliše na terenu da li se držalac životinja pridržava uslova koji su propisani dozvolama za držanje životinja, koje izdaje Agencija za zaštitu životne sredine.

Međutim, javnost je juče obaviještena da je uprkos zakonskim obavezama koje ima, ekološki inspektor u Baru pustio osobu sa kajmanom da odšeta, a izostao je i poziv policijskog službenika koji bi legitimisao osobu koja je na šetalištu zabavljala građane sa zaštićenim vrstama.

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) obavijestio je javnost da su Upravi za inspekcijske poslove, tj. ekološkoj inspekciji podnijeli pet inicijativa kako bi se procesuirale osobe koje su tokom ljeta pružali usluge fotografisanja sa majmunima, zmijama, raznim tropskim gmizavcima, sovama kukuvijama i brojnim egzotičnim papagajima, ali reakcija nije uslijedila, piše RTCG.

Iz CZIP-a su naveli da još čekaju odgovor Ekološke inspekcije kojoj su prije 10 dana prijavili dvije srne koje su u zatočeništvu na Maganiku.

Tvrde da Uprava za inspekcijske poslove radi jedino ako reaguju mediji, i da je jasno da UIP ne radi svoj posao dok se javnost ne upozna sa tim.

Komentar UIP-a na pomenute navode nijesmo dobili.

Odgovarajući na pitanja Portala RTCG iz Uprave carina i prihoda govorili su o zaplijenjenim životinjama na granicama od početka godine, i saopštili da je na graničnom prelazu Debeli brijeg ove godine bila jedna zaplijena i to pet sokolova.

“Jedna osoba je procesuirana. Ekološka inspekcija nije htjela da pokrene krivični postupak, te je CI Debeli brijeg izdala prekršajni nalog. Navedena roba je predata Agenciji za zaštitu životne sredine”, kazali su nam iz UPC.

Pola miliona eura za prihvatilište

Agencija za zaštitu životne sredine nedavno je od opštine Podgorica dobila prostor od 10.000 kvadrata za izgradnju prihvatilišta za zaplijenjene životinje, piše RTCG.

“Do sada je urađen projekat prihvatilišta i trenutno se završavaju administrativni poslovi koji se odnose na pribavljanje potrebnih dozvola i saglasnosti koje su neophodne za njegovu izgradnju. U tu svrhu do sada je obezbijeđeno 500.000 eura”, kazali su nam iz EPA.

Intencija je, kako kažu, da u njemu budu smještene sve životinje koje su prepoznate od strane Agencije i ekološke inspekcije, a koje su imaoci divljih životinja do sada držali bez dozvole i papira, pasoša i u nehumanim uslovima.

“Iz dosadašnjeg iskustva zaključujemo, da među pomenutim ima i onih koji su uključeni u lanac trgovine životinjskim vrstama, kao i oni koji iako upozoreni da to ne rade i dalje izigravaju prihvatilišta, što je apsolutno neprihvatljivo sa aspekta zakona”, naglašavaju iz EPA.

Dodaju da stemsko rješavanje problema krijumčarenja divljih životinjskih vrsta nije moguće bez učešća svih državnih organa koje su shodno domaćoj i međunarodnoj legistlativi u obavezi da se bave borbom protiv krijumčarenja.

“Ovdje prvenstveno mislimo na dosljednu primjenu Zakona o zaštiti prirode i CITES Konvencije, kojima su propisane obaveze i nadležnosti pomenutih”, kazali su iz EPA.

Kako RTCG prenosi, naglašavaju i da je potrebno dodatno raditi na osnaživanju kadrovskih kapaciteta kod carinskih organa u Crnoj Gori, koji direktno rade na pronalaženju i procesuiranju ovakvih slučajeva.

EPA počela rad na registraciji imaoca divljih životinja

Iako Agencija za zaštitu životne sredine zakonski nije u obavezi da vodi evidenciju o broju nelegalnih držaoca životinja, prije nekoliko godina, otpočeli su rad na registraciji imaoca divljih životinja u Crnoj Gori.

“Više od 60 imaoca raznih životinja imalo je priliku da se prijavi na Javni poziv, koji je Agencija objavila krajem 2018. godine i na taj način je otpočet postupak legalizacije životinja”, kazali su iz EPA.

Kao što je najavljeno u pomenutom javnom pozivu , za sve životinje koje su porijeklom iz divljine ili se nalaze na CITES listi konvencije, koja se bavi trgovinom zaštićenim vrstama, napravljeno je nulto stanje.

“Mišljenja smo da je urađen izuzetno značajan posao za našu državu, obzirom da se radilo o oblasti koja je do tada bila apsolutno neregulisana i gdje je cvjetalo sivo tržište, a najviše je svakako ispaštala priroda. Ljudi su u svojim stanovima i dvorištima držali majmune, otrovne i opasne zmije koje bi puštanjem u prirodu mogli naštetiti kako ljudima tako i drugim vrstama”, navode iz EPA.

Na desetine egzotičnih ptica i stotine, mahom iz prirode, uhvaćenih štiglića, našlo se tada u zahtjevima za registraciju, piše RTCG.

Kažu da je institucija koja je nadležna za kontrolu držaoca divljih vrsta životinja i koja bi trebala da vodi evidenciju svakako Ekološka inspekcija.